Popis gradova u Sloveniji

Izvor: Wikipedia

Slovenija ima 74 grada (slovenski: mesto), od čega su četiri bivša grada, najveći grad je Ljubljana sa 258.873 stanovnika, a najmanji Vipavski Križ sa 181 stanovnikom. Slovenija ima više od polovine gradskog stanovništva, po čemu se nalazi u sredini među državama Europe. Vlada Republike Slovenije je 22. svibnja 2005. usvojila odluku o davanju statusa grada 16 naselja, koja su tako postali najmlađi slovenski gradovi.

U Sloveniji status grada ima veće urbano naselje, koje se po svojoj veličini, gospodarskoj razvijenosti, gustoći naseljenosti i povjesnom razvoju razlikuje od drugih naselja.

  • Kriteriji za status grada
    • Da grad ima više od 3.000 stanovnika.
    • Grad dobiva status odlukom Narodne skupštine
    • Naselja koja su već imala status grad u skladu s propisima na snazi u trenutku dodjele statusa, Narodna skupština samo zaključiti da oni već imaju status grada.[1]

Popis gradova[uredi - уреди]

# Ime Stanovnika[2] Prvi spomen Tržišni status Status grada Napomene
1. Ajdovščina 6.373 1507.[3] 1955
2. Bled 5.252 1960.
3. Bovec 1.612 1951.
4. Brežice 6.856 1241. početkom 14. stoljeća[4] 1322.[5]
5. Celje 37.490 11. travnja 1451.
6. Cerknica 3.532 22. prosinca 2005.
7. Črnomelj 5.854 1407.
8. Domžale 11.582 1951.
9. Dravograd 3.414 22. prosinca 2005.
10. Gornja Radgona 3.529 1952. Slovenski dio, ili na drugi 1299.
11. Gornji Grad 922 1929.
12. Grosuplje 7.625 22. prosinca 2005.
13. Hrastnik 6.673
14. Idrija 5.878 početak 18. stoljeća
15. Ilirska Bistrica 4.869 1933.
16. Izola 10.381 1253.
17. Jesenice 13.429 1929.
18. Kamnik 12.197 prije 1229.
19. Kobarid 1.238
20. Kočevje 9.027 19. travnja 1471.
21. Koper 23.726 pred 1230.
22. Kostanjevica na Krki 751 oko 1215. novac s natpisom CIVITAS CANDESTRO, prvi spomen grada 1252.
23. Kranj s 1256.
24. Krško 6.994 895[6] 5. ožujka 1477.
25. Laško 3.408 1927.
26. Lenart v Slovenskih goricah 2.592 29. studenog 1989.
27. Lendava 3.395 1867.
28. Litija 6.420 1952.
29. Ljubljana 258.873 između 1220. i 1243.
30. Ljutomer 3.413 1927.
31. Logatec 7.616 22. prosinca 2005.
32. Lož 539 1477.
33. Maribor 94.809 13. stoljeće
34. Medvode 4.655 22. prosinca 2005.
35. Mengeš 5.557 22. prosinca 2005.
36. Metlika 3225 prije 1335.
37. Mežica 3.487 22. prosinca 2005.
38. Murska Sobota 20.266 1366. Prvi put se spominje kao mjesto
39. Nova Gorica 13.491 1948. 1455. talijanska Gorica
40. Novo mesto 22.415 7. travnja 1365.
41. Ormož 12.783 1331.
42. Piran 4.143
43. Postojna 8.548 3. svibnja 1909.
44. Prevalje 4.504 22. prosinca 2005.
45. Ptuj 23.957 1376.
46. Radeče 2.296 25. kolovoza 1925.
47. Radovljica 5.937 1473.
48. Ravne na Koroškem 8.507 1952.
49. Ribnica 3.480 22. prosinca 2005.
50. Rogaška Slatina 4.801 22. prosinca 2005.
51. Ruše 4.571 22. prosinca 2005.
52. Sevnica 4.933 1322.[5] 1959.
53. Sežana 5.332 1952.
54. Slovenj Gradec 7.712 22. svibnja 1267.
55. Slovenska Bistrica 6.591 1313.
56. Slovenske Konjice 4.866 1964.
57. Šempeter pri Gorici 3.865 22. prosinca 2005.
58. Šentjur 4.723 22. prosinca 2005.
59. Škofja Loka 12.289 1274.
60. Šoštanj 2.793 1911.
61. Tolmin 3.737 1952.
62. Trbovlje 17.485 1952.
63. Trebnje 3.150 22. prosinca 2005.
64. Tržič 3.920
65. Turnišče 1.555 1548.
66. Velenje 26.742 20. rujna 1959.
67. Vipava 1.566 1478.
68. Vipavski Križ 181 oko 1200. 1507.[3] 14. rujna 1532. nekad Sveti Križ
69. Višnja Gora 813 1478.
70. Vrhnika 7.520 1955.
71. Zagorje ob Savi 6.893
72. Žalec 4.919 1964.
73. Železniki 3.156 22. prosinca 2005.
74. Žiri 3.593 22. prosinca 2005.

Gradovi Rimskog Carstva[uredi - уреди]

Iskopine Aemone u Ljubljani
Iskopine Neviodunuma

Tijekom Rimskog Carstva, postojale su dvije kategorije gradova colonia i municipium. Na području današnje Slovenije deset naselja je imalo status colonia ili municipium.

# ime današnje ime uspostava provincija status
1. Aemona Ljubljana 14. godina Panonija colonia
2. Atrans Trojane
3. Carnium Kranj
4. Castra Ajdovščina
5. Celeia Celje 46. godina Norik municipium
6. Colatio Stari trg Norik
7. Nauportus Vrhnika Panonija
8. Neviodunum Drnovo 70. godina Panonija
9. Poetovio Ptuj 1. stoljeće Panonija colonia
10. Praetorium Latobicorum Trebnje municipium

Vanjske poveznice[uredi - уреди]

Izvor[uredi - уреди]

  1. Zakon o spremembah in dopolnitvah Zakona o lokalni samoupravi (Uradni list RS, št. 57/94) Člen 15.a
  2. Popis 2002.
  3. 3.0 3.1 http://www.tic-ajdovscina.si/?vie=cnt&id=2006080308530677&lng=slo
  4. http://www.brezice.si/o_obcini/podatki_o_obcini/
  5. 5.0 5.1 http://www.brestanica.com/slo/okraju.html
  6. Dokumenta koji je već dugo smatra prvi spomen mjesta je pronašao istraživanja biti krivotvoren. See Dušan Kos, Knight i dvorac, SRC SASA Ljubljana 2005, stran 360.