Koper

Izvor: Wikipedia
Koper
Panorama historijskog centra grada na poluotoku
Panorama historijskog centra grada na poluotoku
Koordinate: 45°32′N 13°43′E / 45.533, 13.717
Država  Slovenija
Pokrajina Primorska
Statistička regija Obalno-kraška
Gradska općina Mestna opčina Koper
Površina
 - Ukupna 13 km²[1]
Visina 9.8
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 24 864[1]
 - Urbana gustoća 1 912.6 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 6000
Službena stranica www.koper
Karta
Koper na karti Slovenija
Koper
Koper

Koper (talijanski: Capodistria) je grad od 24 864 stanovnika[1], administrativni centar istoimene općine na jugozapadu Slovenije.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Koper leži duž obala istoimenog zaljeva (dio puno većeg Tršćanskog zaljeva) južno od talijanske Muggie. On je najveći i jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji. Kopar je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan.

Historija[uredi - уреди]

Kopar se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zaljevu. U vrijeme stare Grčke je naselje bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.

U vrijeme velikih provala barbara 568., dio stanovnika iz obližnjeg Tergestuma bježeći pred Langobardima sklonio se u sigurniji Koper u moru. Oni su tadašnji Capris prezvali u Justinopolis, u čast bizantskog cara Justinijana II. - Rinotmeta.

Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog rimskog carstva Kopar se svrstao na stranu Njemaca, zbog tog mu je car Konrad II. dodijelio gradske privilegije. Nakon tog razdoblja Koper postaje feud Akvilejske patrijarhije sve do - 1278. kad postaje dio Presvijetle republike Venecije i sjedište venecijanskog podestata za Istru. Venecijanci ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje tal. ime grada Capodistria.

Prema popisu stanovništva koji je 1900. provedeno u Austrougarskoj, u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika talijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika.

Kopar, zajedno s cijelom obalom, 1918 potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodnog teritorija Trsta. Nakon njene podjele, 1954. dospijeva u Jugoslaviju.

Religija[uredi - уреди]

Kopar je već od 8. vijeka bio sjedište biskupije. 1498. je u Kopru rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Kopar 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.

Privreda[uredi - уреди]

U Kopru su najveći privredni subjekti luka (Luka Koper), i Tomos. No, pored njih, u gradu je živa privredna aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.

Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.

Poznati sugrađani[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Slovenia: Obalno-kraška" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-obalnokraska.php. pristupljeno 22. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]