Nova Gorica

Izvor: Wikipedia
Nova Gorica
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 45°57′N 13°38′E / 45.95, 13.633
Država  Slovenija
Pokrajina Primorska
Statistička regija Goriška
općina Mestna občina Nova Gorica
Površina
 - Ukupna 3.5 km²[1]
Visina 93,4
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 12.997[1]
 - Urbana gustoća 3,713 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 5000
Službena stranica www.nova-gorica.si/
Karta
Nova Gorica na karti Slovenija
Nova Gorica
Nova Gorica

Nova Gorica je grad u Sloveniji od 12.997 stanovnika[1], on je i administrativni centar Mestne občine Nova Gorica na jugozapadu Slovenije.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Nova Gorica leži na mjestu gdje rijeka Soča iz planina izlazi na obalnu ravnicu i Vipavsku dolinu, uz granicu sa Italijom. Ona je udaljena oko 105 km Ljubljane i upola manje od Trsta.

Historija[uredi - уреди]

Nova Gorica je grad, iznikao nakon 1948. kad je Pariškim mirovnim ugovorom uspostavljena nova granica između Jugoslavije i Italije. Italiji je pripao historijski centar Gorizie, a Jugoslaviji je pripalo oko 40 % teritorija tog grada, točnije periferijska naselja Solkan, Šempeter, Kromberk, Rožna Dolina i Pristava. Kako je dobar dio Vipavske doline i Goriške ostao bez svog regionalnog centra, tadašnji slovenski vlastodršci odlučili su izgraditi potpuno novi grad, po principima tadašnjeg kurbizjeovskog urbanizma, koji je tada bio jako en vogue. Zadatak je povjeren ljubljanskom arhitektu Edvardu Ravnikaru, koji je gradio novi grad sve do sredine 1980-ih.

Željeznička stanica na trgu Transalpina

Znamenitosti[uredi - уреди]

Južno od grada leži brdo Kostanjevica, mjesto na kom leži Crkva navještenja i franjevački samostan iz 17. vijeka, bogate i interesantne prošlosti. Posljednji članovi francuske kraljevske porodice iz Burbonske dinastije, pokopani su u kripti samostanske crkve, među njima i Charles X, te članove njegove porodice i pratnje. On je pobjegao iz Francuske nakon julske revolucije 1830. i pronašao utočište u Gorici.

Nasuprot brda Kostanjevica na sjeveru leži Sveta Gora, 682 m visoko brdo, koje već 450 godina privlači hodočasnike, pa je zato na njemu podignuta velika bazilika ( u njoj se povremeno održavaju koncerti) i franjevački samostan sa muzejem posvećenom Sočanskim bitkama.

Pogled sa Svete Gore, je doživljaj za sebe, jer se za lijepa vremena sa nje mogu vidjeti Istra, Venecija, Dolomiti, Kamniške i Julijske Alpe.

Poznati sugrađani[uredi - уреди]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Privreda[uredi - уреди]

Nova Gorica je svojevremeno bila poznata po tvornici namještaja Meblo, koja je imala nešto poput ekskluzivnog prava na import noviteta u ondašnju Jugoslaviju, pa je bila jedna od najbolje stojećih firmi te vrste. Nakon raspada Jugoslavije najveća investicija i nada bio je Kazino Perla, namjenjen talijanskim posjetiteljima.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Slovenia: Goriška" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-goriska.php. pristupljeno 28. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]