Šoštanj

Izvor: Wikipedia
Šoštanj
Panorama grada i njegove velike termoelektrane
Panorama grada i njegove velike termoelektrane
Koordinate: 46°22′N 15°02′E / 46.367, 15.033
Država  Slovenija
Pokrajina Štajerska
Statistička regija Savinjska
općina Občina Šoštanj
Površina
 - Ukupna 3.7 km²[1]
Visina 309
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 2.911[1]
 - Urbana gustoća 786.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 1420
Službena stranica www.sostanj
Karta
Šoštanj na karti Slovenija
Šoštanj
Šoštanj

Šoštanj (njemački: Schönstein) je grad u Sloveniji od 2.911 stanovnika[1], on je i administrativni centar Občine Šoštanj.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Šoštanj leži u sredini Slovenije u pokrajini Štajerska. Grad se rasprostire po Šaleškoj dolini, točnije duž obala rijeke Pake, sve do Družmirskog umjetnog jezera.[2]To jezero koje je inače najdublje takve vrste u Sloveniji, nastalo je slijeganjem tla, na mjestu starih rovova Velenjskog rudnika ugljena.

Šoštanj je udaljen oko 80 km istočno od Ljubljane, 26 km zapadno od Celja i 5 km od Velenja sa kojim je danas praktički spojen..

Historija[uredi - уреди]

Najstarije naselje u okolici današnjeg Šoštanja bila je utvrda Schönstein, podignuta negdje oko 1200. uz koju se do - 1348. razvilo trgovište. To prvo naselje danas zvano Pusti grad, porušeno je do 15. vijeka (od njega je ostalo samo kamenje).[2]Negdje pred sam kraj 16. ili početak 17. vijeka, ispod ruševina starog grada podignut je veliki objekt (Turn pri Šoštanju), koji je ispočetka služio kao silos. On je 1734. preuređen za upravnu zgradu, ali i za stanovanje plemstva, no vremenom se pretvorio u radničku spavaonicu. [2]

Termoelektrana Šoštanj blok 6

Razvoj Šoštanja vezan je uz kraj 19. vijeka i početak rada kožare porodice Vošnjak, koja je radila sve do 1999., uz nju razvilo se još privrednih objekata pa je mjesto 1911. dobilo status grada.[2]

Šoštanj je do Drugog svjetskog rata bio administrativno i privredno središte Šaleške doline, ali je taj položaj izgubio nakon rata, kad je počelo izrastati Velenje, u koje je 1963. preseljena i općina. Tek pred sam kraj 20. vijeka, nakon rekonstrukcije lokalne samouprave, Šoštanj je ponovno sjedište općine, koja ovaj put uključuje zapadni dio Šaleške doline.[2]

Crtež Šoštanjskog dvorca - Turn

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najstariji objekt u Šoštanju je crkva Sv. Mohorja, čiji korijeni sežu u 1300., ali njen današnji izgled je rezultat rekonstrukcije iz 18. vijeka.[3] Pored tog atrakcija je i Dvorac Turn, na brdu iznad grada.

Privreda[uredi - уреди]

Šoštanj je danas najpoznatiji po termoelektrani zapravo po kompleksu termoelektrana ukupne snage od 779 MW koje proizvode trećinu slovenske struje.[4]

Poznati sugrađani[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Slovenia: Savinjska" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-savinjska.php. pristupljeno 16. 05. 2014. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 "O Šoštanju" (slovenski). Občina Šoštanj. http://www.sostanj.si/index.php?option=com_content&task=view&id=244&Itemid=196. pristupljeno 16. 04. 2014. 
  3. "Uradni podatki" (slovenski). Občina Šoštanj. http://www.sostanj.si/index.php?option=com_content&task=view&id=12&Itemid=187. pristupljeno 16. 04. 2014. 
  4. "Termoelektrarna Šoštanj" (slovenski). Termoelektrarna Šoštanj. http://www.te-sostanj.si/si/. pristupljeno 16. 04. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]