Grčka
From Wikipedia
|
|||||
| Moto: Ἐλευθερία ἤ Θάνατος (gr. Elefthería í thánatos) |
|||||
| Himna: Hymn to Freedom | |||||
 |
|||||
| Službeni jezik: | grčki | ||||
| Glavni grad: | Atina | ||||
| Predsednik: | Karolos Papoulias | ||||
| Predsednik Vlade: | Kostas Karamanlis | ||||
| Površina: - ukupno: - % vode: |
94. po veličini 131.940 km² 0,86% |
||||
| Stanovništvo: - ukupno (2004): - Gustina: |
70. po veličini 10.939.605 82.9/km² |
||||
| Nezavisnost: | Od Otomanskog carstva 25. mart 1821. |
||||
| Valuta: | Euro ¹ (100 centi) | ||||
| Vremenska zona: | UTC EET (UTC+2) EEST (UTC+3) |
||||
| Internet domen: | .gr | ||||
| Pozivni broj: | 30 | ||||
| ¹ do 2001. ranije grčka drahma | |||||
Grčka (grčki: Ελλάδα [eˈlaða] ili Ελλάς [eˈlas]), službeno Helenska republika (Ελληνική Δημοκρατία [eliniˈci ðimokraˈtia]), je država u Jugoistočnoj Evropi, smještena na južnom kraju Balkanskog poluotoka. Graniči se sa Bugarskom, Republikom Makedonijom i Albanijom na sjeveru i Turskom na istoku. Egejsko more leži istočno od grčkog kopna (odnosno južno od grčke periferije Istočna Makedonija i Trakija), dok se Jonsko more nalazi na zapadu. Oba mora su dio istočnog mediteranskog bazena, te imaju brojne otoke.
Grčka se nalazi na križanju Evrope, Azije i Afrike. Sadrži baštinu klasične Grčke, Bizantskog carstva te skoro četiri vijeka otomanske vlasti [1]. Smatra se kolijevkom zapadne civilizacije i rodnim mjestom demokracije,[2] zapadne filozofije,[3] Olimpijskih igara, zapadne književnosti, političkih nauka, najavažnijih naučnih principa i drame[4] (uključujući tragediju i komediju), te je imala posebno dugu i bogatu historiju s kulturnim naslijeđeem koje je utjecalo na Evropu, Sjevernu Afriku i Bliski Istok. Danas je Grčka razvijena zemlja, članica Evropske unije od godine 1981 te Ekonomske i monetarne unije od 2001. Atena, Solun, Pirej i Patra su najveći gradovi u državi.
[uredi - уреди] Gradovi
[uredi - уреди] Bilješke
- ↑ "Greece." Encyclopædia Britannica. 2006. Encyclopædia Britannica Online. 6 Sept. 2006 <http://search.eb.com/eb/article-9106266>.
- ↑ Finley, M. I. Democracy Ancient and Modern. 2d ed., 1985. London: Hogarth.
- ↑ History of Philosophy, Volume 1 by Frederick Copleston
- ↑ Brockett, Oscar G. History of the Theatre. 6th ed., 1991. Boston; London: Allyn and Bacon.
Albanija • Andora • Armenija2) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar2) • Crna Gora • Češka • Danska3) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Letonija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška3) • Njemačka • Poljska • Portugal3) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska3) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo3) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Farski otoci • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)2) • Južna Osetija (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)2)
Područja pod upravom Ujedinjenih Naroda:
Kosovo (Srbija)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 3) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe.
|
|
 |
|---|---|
| Austrija | Belgija | Grčka | Danska | Estonija | Irska | Italija | Kipar/Cipar | Letonija | Litvanija/Litva | Luksemburg | Mađarska | Malta | Nemačka | Poljska | Portugal | Slovačka | Slovenija | Ujedinjeno Kraljevstvo | Finska | Francuska | Holandija/Nizozemska | Češka | Švedska | Španija/Španjolska | |
