Turski jezik

Izvor: Wikipedia
turski jezik
Türkçe
Izgovor [ˈt̪yɾktʃe]
Države  Turska
 Kipar
kao i:
 Bugarska
 Makedonija
 Grčka
 Nemačka
 Irak
 Iran
 Sirija
 Azerbejdžan
Regija istočna Evropa
Broj govornika 70 miliona
Rang 23.
Porodica altajski
Sistem pisanja latinica (turski alfabet)
Službeni status
Zvaničan  Turska
 Kipar
Priznat manjinski jezik  Makedonija
 Srbija
 Rumunija
 Irak (Kirkuk)
Reguliše Institut turskog jezika (turski: Türk Dil Kurumu)
Jezički kodovi
ISO 639-1 tr
ISO 639-2 tur
ISO 639-3 tur
MapOfTurkishSpeakers.png

Države sa naročitim tursko jezičnim govornicima

Turski jezik (turski: Türkçe) je turkijski jezik kojim se govori u Turskoj, Kipru, Bugarskoj, Grčkoj, Makedoniji i drugim zemljama bivšeg Osmanskog carstva. Turski govore i miloni turskih emigranata u Evropskoj uniji.

Do 1928, turski jezik je pisan modifikovanom verzijom arapskog pisma. Od 1928. koristi se latinski alfabet sa 29 slova: -{A, B, C, Ç, D, E, F, G, Ğ, H, I, İ, J, K, L, M, N, O, Ö, P, R, S, Ş, T, U, Ü, V, Y, Z}-

Geografska raspodela[uredi - уреди]

Turski jezik se uglavnom govori u Turskoj i među manjinama u 35 drugih država, posebno na teritorijama koje su nekada bile deo Osmanskog carstva, kao što je: Bugarska, Rumunija, Srbija (najviše na Kosovu i Metohiji), Makedonija, Sirija, Grčka (posebno Zapadna Trakija) i Izrael (turski Jevreji).

Preko 2 miliona ljudi govori turski jezik u Nemačkoj, a postoji prilično velik broj turskih zajednica u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Holandiji, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji.

Zvaničan status[uredi - уреди]

Turski jezik je zvaničan jezik Turske, kao i jedan od zvaničnih jezika na Kipru. Takođe ima zvaničan (mada ne primaran) status u nekoliko opština Makedonije, u zavisnosti od koncentracije i broja ljudi koji govore turskim jezikom.

U Turskoj, organ koji reguliše gramatiku i normu turskog jezika je „Turska jezička asocijacija“ (Türk Dil Kurumu - TDK) koju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk 1932. godine pod imenom Türk Dili Tetkik Cemiyeti.

Novi turski alfabet je zvanično ustanovila TDK 1928. godine, a ona je i oblikovala turski jezik koji se koristi danas. TDK je postala nezavisna organizacija 1951. godine, kada je prestalo da važi pravilo da ga mora nadgleda Ministarstvo prosvete. Ovaj status TDK je trajao do avgusta 1983. godine, kada je TDK opet povezan sa vlašću posle vojnog prevrata 1980. godine.

Dijalekti[uredi - уреди]

Glavni dijelakti turskog jezika su:

  • Rumelice (govore ga muhadžiri iz Rumelije) Uključuje neobične dijalekte dinler i adakale,
  • Kıbrıs (govori se na Kipru),
  • Edirne (govori se u Jedrenu),
  • Doğu (govori se u istočnoj Turskoj),
  • Karadeniz (govori se u regionu istočnog Crnog Mora),
  • Ege (govori se u Egejskom regionu) ima produžetak do Antalije,
  • Güneydoğu (govore se na jugu),
  • Orta Anadolu (govori se u regionu središnje Anatolije),
  • Kastamonu (govori se u Kastamonu i okruženju),
  • Karamanlıca (govori se u Grčkoj, gde se zove Kαραμανλήδικα).

Gramatika[uredi - уреди]

Turski jezik je aglutinativni jezik i obiluje sufiksima, ali praktično nema prefikse. Sufiksi služe za tvorbu reči kao i da označe gramatičku funkciju.

U turskom jeziku postoji „harmonija samoglasnika“, što je princip po kojem turske reči imaju isključivo zadnje samoglasnike (-{a, i, o, u}-) ili samo prednje (-{e, i, ö, ü}-). Na primer, oznaka -{-den}- može značiti dan ili den, zavisno od harmonije samoglasnika u reči.

Evo primera kako se od turskih reči sufiksima izvode složenice, i čak rečenice:

  • ev "kuća",
  • evler "kuće",
  • evin "tvoja kuća",
  • eviniz "Vaša kuća"
  • evim "moja kuća",
  • evimde "kod moje kuće",
  • evinde "kod tvoje kuće",
  • evinizde "kod Vaše kuće"
  • evimizde "u našoj kući",
  • Evindeyim "U tvojoj sam kući."
  • Evinizdeyim "U Vašoj sam kući."
  • Evindeyiz "Mi smo u tvojoj kući."
  • Evinizdeyiz "Mi smo u Vašoj kući."
  • Evimizdeyiz "Mi smo u našoj kući."

Primer teksta[uredi - уреди]

Član 1 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima

Bütün insanlar hür, haysiyet ve haklar bakımından eşit doğarlar. 
Akıl ve vicdana sahiptirler ve birbirlerine karşı kardeşlik zihniyeti 
ile hareket etmelidirler.

Spoljašnje veze[uredi - уреди]