Egejsko more
Egejsko more (grčki Αιγαίον Πέλαγος, turski Ege denizi) je do 400 km širok i do 600 km dug zaljev Sredozemnog mora između Evrope i Azije, koji se na sjeveru i zapadu omeđuje Balkanski poluotok, na istoku Mala Azija, a na zapadu Peloponez. Na sjeveroistoku je preko morskog tjesnaca Dardaneli spojeno s Mramornim morem, na jugu ga omeđuju Kreta i Dodekaneški otoci. Korintski kanal ga povezuje s Korintskim zaljevom i preko njega s Jonskim morem.
Površina Egejskoga mora iznosi oko 179.000 km², najveća dubina je 2591 m. Slanost iznosi od 25 do 39 ‰.
Iz historijskih razloga su se dijelovi Egejskog mora nazivali posebnim »morima«: sjeveroistočni dio Egejskoga mora pred trakijskom obalom, između Halkidiko i poluotoka Galipolje, je Trakijsko more; jugozapadni dio između Peloponeza i Kiklada je Mirtojsko more, južni dio sjeverno od Krete je Kretsko morje.
Ime je dobilo po Egeju, ličnosti iz grčke mitologije.
Egejski otoci[uredi - уреди]
U Egejskem moru je približno 3000 otoka, koji su razvrstani u sedam skupina:
- sjevernoegejska skupina otoka u Trakijskom moru
- zapadnoegejska skupina
- sjeverni Sporadi
- Kikladi
- Saronski otoci
- Dodekanez
- Kreta
 Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
Овај текст је клица. Можете га проширити тиме што ћете га објаснити.
|
.svg){kind=icon} |
