Grčka mitologija

Izvor: Wikipedia

Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.

Primordijali[uredi - уреди]

Giorgio Vasari: Kastriranje Urana (Gejinog muža)

Kaos je ništavilo iz kojeg nastaje svemir. Njegova su djeca:

  • Ereb - vječna tama.
  • Nikta – tamna noć.
  • Eter - vječno svjetlo ili čisti zrak.
  • Hemera - svijetli dan.
  • Eros - ljubav, bog seksa i požude, prvorođeni.
  • Geja – Majka Zemlja, Velika Majka.
  • Tartar – Gejina utroba, podzemlje.
  • Uran - zvjezdano nebo.
  • Pont - dubine mora i planine.

Titani[uredi - уреди]

Cornelis van Haarlem: Pad Titana, mnoštvo Titana prvog i drugog naraštaja

Titani su loza Urana i Geje. Ima ih nekoliko naraštaja, a ovdje je prikazan prvi:

  • Feba - božica Mjeseca.
  • Hiperion - bog svjetla i Sunca.
  • Kej - bačen je u Giros.
  • Krij - Euribijin suprug.
  • Kron - drugi vladar svijeta, poslije Urana.
  • Mnemozina - majka devet Muza.
  • Japet - bačen je u Tartar.
  • Okean - bog mora,najjači Titan, stvorio je rijeke i sve vode.
  • Reja - kraljica bogova.
  • Teja - božica sjaja i dragulja.
  • Temida - božica pravednosti i reda.
  • Tetija - božica mora.

Teogonija[uredi - уреди]

U grčkoj mitologiji, kako opisuju Heziod i Homer, postoje dva načina za dolazak u život. To su parenje i dijeljenje. Prva božanstva nastaju dijeljenjem od Kaosa. Titani nastaju parenjem, kao i olimpski bogovi, osim Atene, božice rata i mudrosti. Geja je udana za Urana i rađa mu poslije Titana Kiklope:

  • Bront – grmljavina.
  • Sterop – grom.
  • Arger (sjajni) – snaga i moć svih zanata.

Nakon njih, dolazi do rođenja Hekatonhira:

Svaki Hekatonhir ima stotinu ruku i pedeset glava, njihovo ime znači "storuki".

Posejdonov kip u Kopenhagenu, olimpsko božanstvo

Olimpski bogovi[uredi - уреди]

Olimpski su bogovi na Olimpu, najvišoj grčkoj planini, gdje žive u lijepim palačama, a Zeusova je zlatna. Imaju mane i vrline.

  • Zeus - bog neba, munja, oluja, vladar svijeta.
  • Afrodita - boginja ljepote i ljubavi.
  • Apolon - bog Sunca i ljepote.
  • Ares - bog rata.
  • Artemida - boginja lova.
  • Atina ili Atena - boginja obrtnika, zaštitnica ratnika, boginja mudrosti.
  • Demetra - boginja žita.
  • Dioniz - bog plodnosti i vina.
  • Had- bog podzemlja i srebra.
  • Heba- boginja mladosti.
  • Hefest - bog vatre i kovača.
  • Hera - vrhovna boginja i zena zeusa.
  • Hermes - glasnik bogova.
  • Posejdon - bog vode

Ostala božanstva[uredi - уреди]

  • Asklepije - bog liječništva.
  • Eol - bog vjetra.
  • Erinije - 3 božice osvete.
  • Hestija - božica srca i vatre.
  • Leta - božica stočara.
  • Mojre - 3 božice sudbine.
  • Morfej - bog sna.
  • Muze - pokroviteljice znanosti i umjetnosti.
  • Nimfe - vile, mlade žene.
  • Pan - bog šuma, njiva, pastira, živio je na gorskim vrhuncima.
  • Tanatos - bog smrti.