Hefest

Izvor: Wikipedia
Peter Paul Rubens: Hefest kuje Zeusove strijele, 17. stoljeće

Hefest (grč. Ἡφαιστος, Hêphaistos) bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre. Hefestov je pandan u rimskoj mitologiji Vulkan. Hefestova je žena Afrodita ili Agleja.

Karakteristike[uredi - уреди]

Danas se na atenskoj Agori nalazi hram posvećen bogu Hefestu koji je ujedno i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih starogrčkim božanstvima.

Hefestovi su simboli kovački čekić i par kliješta, a ponekad drži i sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon pada. Također je bio i hrom, hodao je sa štapom, a često ga se prikazivalo s nogama okrenutim naopačke.

U umjetnosti je često prikazivan hromim naginjući se nad svoj nakovanj. Njegov je lik odražavao niži stupanj trovanja arsenom čija je posljedica bila šepavost i rak kože. Arsen je dodavan bronci da bi je učvrstio, a od te je bolesti patila većina kovača brončanog doba.

Mitologija[uredi - уреди]

Rođenje i povratak na Olimp[uredi - уреди]

Kako i Homer navodi u svojoj Ilijadi Zeus ga je bacio s Olimpa jer je oslobodio svoju majku Heru koja je bila privezana zlatnim lancem između zemlje i neba, nakon svađe sa Zeusom. Hefest je padao devet dana i noći, a potom je pao na otok Lemnos gdje su ga odgojile Tetida i Eurinoma. Izrastao je u majstora obrtnika, a potom su ga vratili na Olimp jer je svojim umijećem bio koristan bogovima. Druga inačica mita govori da je Hera bila užasnuta kad je vidjela ružnoću svoga potomka te da ga je sama bacila s Olimpa.

Hefest se osvetio svojoj majci Heri koja ga je odbila napravivši joj začarano zlatno prijestolje koje joj, kad bi se ona sjela na nj, nije dopuštalo da ga napusti. Ostali su bogovi molili Hefesta da se vrati na Olimp i da je pusti, ali on ih je stalno odbijao. Dioniz ga je napio i vratio ga na Olimp na mulinim leđima. Hefest je oslobodio Heru nakon što su mu dali Afroditu, božicu ljubavi kao svoju ženu. U drugoj inačici mita, dobio je njezinu ruku da bi se spriječili sukobi ostalih bogova oko nje same, budući da je on bio najnesigurniji od bogova.

Kovač[uredi - уреди]

Hefest je stvorio većinu veličanstvene opreme, oruđa i oružja za bogove:

Diego Velázquez: Vulkanova kovačnica, Helios dolazi u kovačnicu, 1630.

Hefestu je pomagao Kiklop, njegov asistent u kovanju. Također je sagradio i metalne robote koji su mu pomagali. Njegovu je vatru ukrao Prometej koji ju je odnio ljudima, a poslije je Hefest napravio i ženu Pandoru. Hefestove su kovačnice u vulkanu Etni.

Hefestov ljubavni život[uredi - уреди]

Hefest i Atena[uredi - уреди]

Zajedno sa svojim bratom Aresom Herin je i Zeusov sin; ili samo Herin. Naime, neki izvoru tvrde da ga je Hera rodila sama ljubomorna na to što je Zeus sam rodio Atenu. Atena i Hefest povezani su, Hefest je kovao njezino oružje, a sama je Atena također bila zaštitnica obrtnika.

Grčka vaza, Hefest i njegov polubrat Dioniz se vraćaju na planinu Olimp

Hefest je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo je sjeme palo na tlo te se Erehtej (Erihtonije) rodio iz Zemlje, Geje. Atena je potom odgojila dijete kao njegova pomajka. Druga inačica priče govori da je sjeme palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala vunenom tkaninom koju je bacila na tlo. Treća inačica govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali je ona nestala s bračne postelje te je on ejakulirao na tlo. Atena je odgojila Erihtonija te je bio atenski kralj.

Hefest i Afrodita[uredi - уреди]

Hefest i Afrodita imali su dogovoren brak, a to se Afroditi nije svidjelo. Varala ga je s Aresom, bogom rata. U Homerovoj Odiseji Alkinoj pjeva o mitovima. Helije je jednom krišom promatrao Aresa i Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio olimpskome vijeću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene ljubavnike. U točno određeno vrijeme, Hefest je bacio mrežu i ostavio ih nepomične. No, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, pozvao je olimpske bogove i božice da vide par. Božice su odbile, jer je to sramota, ali su bogovi došli i komentirali Afroditinu ljepotu i da bi rado mijenjali mjesto s Aresom. Tako je Apolon priznao da je Hefest uspješno razotkrio svoju ženu iako je hrom, a Hermes je izrekao da bi htio biti s Afroditom. Nakon što su ih pustili, Ares je odjurio u svoju domovinu Trakiju. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najvjerojatnije razveo od Afrodite i vratio je njezinu ocu.

Hefest je s Afroditom imao sina Erosa.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]