Europa (mitologija)

Izvor: Wikipedia

Europa (grč. Ευρώπη, Eurốpê) bila je prekrasna fenička princeza po kojoj je kontinent Europa dobio ime, a također i Jupiterov prirodni satelit Europa.

Istog je imena bila i jedna okeanida, kći Titana Okeana i božice Tetide, a također i kći zemljanog diva Titije, majka Eufema kojem je otac bio Posejdon.

Etimologija[uredi - уреди]

Europino grčko ime Ευρώπη, Europa sastavljeno je od dva dijela: ευρυ- = širok, οπ– = oko, lice. Doslovno se može shvatiti da je predstavljala simbolički Zeusovu družicu, kravu, jer joj je on došao u obličju bika. Metaforički može značiti da je otvorenog uma, širokih pogleda.

Mitologija[uredi - уреди]

Podrijetlo[uredi - уреди]

Mnogo je priča o Europinu podrijetlu, no svi se slažu da je Feničanka. Govori se da je kći feničkog kralja Agenora i kraljice Telefase ("dalekosjajne") ili Argiope ("bijelog lica"). Homer u Ilijadi govori da je kći Agenorova sina Feniksa. Imala je dva brata - Kadma, koji je donio alfabet u Grčku i Kiliksa po kojem je nazvana Kilikija (Cilicija) u Maloj Aziji.

Na Kretu ju je doveo Zeus na svojim leđima. Herodot tvrdi da su je oteli sami Krećani da bi osvetili otmicu Ije, princeze iz Arga. Nakon što je stigla na Kretu, Europa je rodila tri sina: Minosa, Radamanta i Sarpedona. Udala se za Astreja. Prema mitologiji, otac njezine djece jest Zeus.

Europa i Zeus[uredi - уреди]

Europa na fresci iz Pompeja
Peter Paul Rubens: Silovanje Europe

Zeus se zaljubio u Europu i odlučio ju je zavesti ili silovati iskoristivši činjenicu da je njegova žena Hera bila odsutna. Pretvorio se u prekrasnoga bijeloga bika sa zlatnim rogovima i sklonio u stado Europina oca.

Europa je sanjala da se dvije žene, personifikacije kontinenata svađaju oko imenovanja. Azija je rekla da je ona rodila Europu te da je posjeduje, a drugi je neimenovani kontinent rekao da će Zeus njoj dati Europu (tako je kontinent Europa dobio ime). Uznemirena zbog sna, Europa se nije vratila na spavanje, nego je odlućila poći na svoje omiljeno mjesto gdje se inače odmarala, plesala, kupala i brala cvijeće.

Dok su Europa i njezine družice brale cvijeće, vidjela je bika i pomilovala ga je po boku, kitila mu rogove cvijećem te mu se popela na leđa. Zeus je iskoristio priliku, otrčao do mora i zaplivao s njom na leđima, prema Kreti.

Dok je plivao, pridružile su im se Nereide jašući na dupinima, Triton koji je puhao u svoj rog te Posejdon. Europa je shvatila da je bog i preklinjala ga je za milost. Na Kreti joj je i sam otkrio svoj identitet, a Europa je postala prva kretska kraljica. Zeus joj je dao tri dara da bi se iskupio za silovanje koje je počinio pod drvetom čempresa:

  • Talos (Τáλως) - svojevrstan robot, u nekim inačicama bik
  • Laelaps - pas koji nikad nije promašio plijen
  • koplje - koplje koje uvijek pogađa

Zeus je poslije ponovno stvorio obličje bijeloga bika koji je postao zviježđe Bik.

U drugoj inačici priče, božica ljubavi Afrodita zajedno sa svojim sinom Erosom odaslala je ljubavne strijele u Zeusa koji se odmah zaljubio u Europu te ga je srce prislilo da je dobije pod svaku cijenu.

Literatura[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]