Afrodita

Izvor: Wikipedia
Afrodita
Venus Arles.jpg
Afroditin mramorni kip
Grčki Ἀφροδίτη
božica ljubavi, seksa, seksualnosti, ljepote, požude, zadovoljstva.
Roditelji: (1) Uran.
(2) Zeus i Diona.
Mesto rođenja: Cipar.
Brak: Hefest, poslije razvedena.
Deca: Eros(sa Aresom ili Hefestom), Anteros (sa Aresom), Harmonija (sa Aresom), Himeros ("žudnja") (sa Aresom), Dimos (sa Aresom), Fobos (sa Aresom), Prijap (s Dionizom ili Hermesom), Hermafrodit (s Hermesom); Eneja (sa smrtnikom Anhisom).
Epiteti: Kitereia (Κυθέρεια – Kitirćanka), Eustefanos (ευστέφανος – dobro okrunjena), Filomeides (φιλομμειδής – koja voli smijeh), Hriseos (χρύσεος – zlatna), Polihrisos (πολύχρυσος – koja ima puno zlata),
Značajni kultovi: Cipar, Kitira, Korint.
Značajna svetilišta: Pafos na Cipru.
Simboli: golubica, jabuka.
Pratioci: Eroti, Heba, Harite, Peito, Neade.
Posvećene životinje: zec, guska, divlji golub, vrabac.
Posvećene biljke: ruža, jabuka, narcis, zelena salata.
Posvećen dan: petak.[1]
Blagoslovi: seksualna privlačnost, uzvraćena ljubav i sreća u ljubavi, ljepota, sreća i zadovoljstvo.
Prokletstva: seksualna odbojnost, incestuoznost, neuzvraćena i nesretna ljubav, ružnoća.
U drugim religijama: Venera, Hator, Freya, Astarte, Inana, Turan, Allat.

Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê = rođena iz morske pjene) božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti, a pandan joj je u rimskoj mitologiji Venera.

Podrijetlo[uredi - уреди]

Afroditina glava, novčić

Afroditino podrijetlo je dosta nejasno. Postoje tri verzije o podrijetlu. Veoma star mit koji prenosi Heziod kaže da je Afrodita nastala iz testisa boga neba Urana: "Kron ih baciše sa Zemlje na pučinu i one dugo plutaše." Homer pak kaže da je Afrodita kćer Zeusa i božice kiše Dione, koja je nimfa ili Titanida. Treća je inačica ta da je Talasina i Zeusova kći, budući da je Talasa božica mora, a Afrodita je iz mora izronila. Dvije se verzije slažu samo u tome da joj Zeus otac, a sve verzije govore kako je nastala iz morske pjene ili vode, dok su ju slikari prikazivali kako se rađa iz školjke.

Uloga na Olimpu[uredi - уреди]

Afrodita je olimpska božica, a zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica. Ni bogovi, ni ljudi joj ne mogu odoljeti. Osim toga, ima više pomoćnika i pomoćnica: Harite (tri božice ljupkosti i ljepote), Hore (božice godišnjih doba), Peitu (božica udvaranja i ljubavnog nagovora), Himena (bog ženidbe) i Erosa, mladog boga ljubavi čijim ljubavnim strelicama nitko ne može umaći. Afrodita je zbog svoje uloge vrlo cijenjena. Ciparskom kiparu Pigmalionu je oživjela kip kojeg je napravio te se u njega zaljubio. Svoje ljubimce štiti svugdje, a svoje dijete Erosa smatra najljepšim dječakom na svijetu. Zna i mrziti, jer su ljubav i mržnja sestre. Bojažljivog mladića Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njene darove, dovela je dotle da se zaljubio u samog sebe i na kraju počinio samoubojstvo.

Afrodita i Adonis, grčka vaza u muzeju Luovreu

Afroditine ljubavi[uredi - уреди]

Afrodita kao najljepša božica, trebala bi imati mnoge pogodnosti i biti sretna u braku, ali to kod nje nije slučaj. Udala se za Hefesta, ružnog i hromog boga kovača, te je s njim imala Erosa. Prema drugom mitu, Eros je sin Afrodite i Aresa, s kojim je Afrodita spavala i razljutila svog muža. Hefest je u mrežu ulovio Afroditu i Aresa, svog brata, te pozvao sve bogove i božice da vide par. Bogovi su došli i komentirali Aresov i Afroditin izgled te Hefestovu spretnost i domišljatost. Afrodita je spavala i s Hermesom, polubratom svog supruga, te mu rodila Hermafrodita, potom je voljela i smrtnike: kralja Anhiza (kojem je rodila sina Eneju) i lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost.

Afrodita u Trojanskom ratu[uredi - уреди]

Afrodita se uplela i u slavni Trojanski rat te je pomagala Trojancima i Parisu. Prije rata se sporila s Herom i Atenom koja je božica najljepša. Afrodita je Parisu obećala ljubav lijepe Helene, žene Menelaja, spartanskog kralja. Paris je u ratu poginuo, a Afrodita je zakazala. Ipak, više je puta spašavala Parisa te se obraćala Heleni, a dotle bi uzimala oblik sluškinje. Kad ju je okrznulo koplje ahejskog vojskovođe Diomeda, pobjegla je s borilišta.

Druge kulture[uredi - уреди]

Afroditini pandani u drugim religijama su Venera, Hator, Freya, Astarta, Innana, Turan i Allat. U vrijeme kad su Grci osvojili Egipat, Egipćani su smatrali da je Hator jednaka Afroditi. Afroditno rođenje se na slikama često zove Venerino rođenje, te su te dvije božice bile povezane u Rimskom Carstvu.

Afrodita, božica ljepote, statua u Austriji

Reference[uredi - уреди]

  1. Grci su petak zvali Afroditin dan (Ἀφροδίτης ἡμέρα), što su Rimljani preuzeli kao dies Veneris (otuda: fr]]: vendredi, es: viernes, it: venerdì itd.). I u germanskim jezicima petak je dan posvećen božici ljubavi i ljepote, Freyi, s kojom je Afrodita poistovjećivana, pa otuda: en: friday, de: Freitag, sv, no, da: fredag, nl: vrijdag itd.

Vanjske veze[uredi - уреди]