Atena (mitologija)

Izvor: Wikipedia

Atena (grč. Ἀθηνᾶ, Athēnâ ili Ἀθήνη, Athénē; dorski: Ἀσάνα, Asána) božica je rata, mudrosti i inteligencije te lukavosti (grč. metis). Atenin je pandan u rimskoj mitologiji Minerva, božica mudrosti, a u egipatskoj Neit. Atenino ime najvjerojatnije znači "Božji um". Znak joj je sova.

Rođenje[uredi - уреди]

Atena s Erihtonijem Atenskim
Atena u letu

Rođenje Atene je neobično, a njime se objašnjava i Atenina aseksualnost. Prva je Zeusova žena bila Metida ("Mudrost") koja je zatrudnjela. Majka Zemlja je prorekla da će Zeusa svrgnuti dijete koje će imati s Metidom. Zeus je poslušao svoju baku i pojeo Metidu, koja je pretvorena u pčelu. Ona se nalazi u Zeusovoj glavi i tamo je rodila Atenu koja nije mogla izaći van. Zeusa je glava strašno boljela pa je pozvao bogove da mu pomognu. Prometej, Hermes ili Hefest je rastvorio sjekirom Zeusovu lubanju iz koje je izišla Atena. To opisuje Homer ovako: "Strah obuze sve besmrtnike dok to gledaše; no ona iskoči iz besmrtnikove glave i stade ispred štitonoše Zeusa, tresući oštrim kopljem; i veliki Olimp zastenjaše grozno; i more se pomače uzburkano mračnim valovima", tako se opisuje i Atena kao ratnica, dok trese "oštrim kopljem". Atenin je atribut "sivooka" čime se opisuju njezine oči, a njezinu ljepotu se spominje ovako u Odiseji: "Na njegove riječi (Odisejeve) Atena se nasmije i pretvori se u krasnu mladu ženu". Atena je zvana i Palada (Palladion ili Mala Palada je Atenin kip u Troji kojeg su ukrali Grci). Na štitu nosi Meduzinu glavu.

Osnivanje grada Atene[uredi - уреди]

Atena je omiljena božica, Zeusu najdraža kćer. Zeus joj je dao velik i lijep grad - Atenu, ali ga je htio i Posejdon, koji ga je mislio nazvati Posejdonijom. Atena je dala ljudima maslinu za vrijeme prvog kralja Kekropsa. Posejdon je stvorio prvog konja. Atena je uvela plug, upregla konje, poučila ljude lončarstvu i brodogradnji, s Prometejem je stvorila ljude i dala im mudrost. Atenjani su Atenu zvali jednostavno "božica", a njezin hram Partenon je izgrađen po nacrtima Fidije. Atenin je kip u hramu bio od zlata, dok je držala sovu i Niku (Pobjedu) u ruci. Štit joj je bio ukrašen prizorima divova. Atena je ubila diva Palanta tokom rata Giganata. Na Sveatenskoj svetkovini Ateni se svake godine prikazivala haljina.

Stvaranje čovjeka, Atena, Prometej i prvi čovjek

Atenina aseksualnost[uredi - уреди]

Atena je aseksualna božica, čija je vrlina mudrost, ali je i lijepa, što se spominje kod odabira najljepše božice gdje je Atena htjela zlatnu jabuku Eride, božice svađe. Erida je bacila jabuku među Atenu, Afroditu i Heru. Hera je htjela jabuku kao kraljica bogova, ali je Afrodita proglašena najljepšom. Proglasio ju je Paris. Atena je djevica, ali stari mitovi opisuju njezino silovanje pa su ih zato Atenjani htjeli sakriti. Atenu su prema tim mitovima silovali Posejdon (jer grad Atena nije njegov) i Borej, čime se objašnjava i Atenina privlačnost. Hefest je pokušao silovati Atenu ili ju je oženio, a njegovo je sjeme palo na Zemlju, koja rađa Erihtonija Atenskog. Atena je odgojila dijete i on je postao kralj Atene. Tako je Atena majka atenskog naroda ali je djevica. Atena je ostavila dijete trima sestrama Herzi, Pandrozi i Aglauri. Erihtonije je kasnije postao kralj koji je uveo brojne obnove i promjene u atenskome društvu, a Atena ga je često štitila. Hefesta je Hera rodila jer bijaše ljubomorna što je Zeus sam rodio Atenu. Taj se mit ne slaže s verzijom u kojoj Hefest porađa Atenu, ali se slaže ako je Atenu porodio Prometej.

Pojavljivanje Atene u drugim mitovima[uredi - уреди]

Unatoč istinoljubivoj i pravednoj naravi, samo je jedanput kaznila iz osjećaja ljubomore, jer ima slabosti. Naime, princeza Arahna iz Lidije bila je tako vješta u tkanju da se ni sama Atena nije mogla mjeriti s njom. Arahna se hvalila svojom vještinom, a Atena ju je posjetila prerušena kao starica i rekla joj da se ispriča zbog svoje oholosti. Arahna to nije učinila - izazvala je Atenu na natjecanje. Atena je satkala prizor sukoba Posejdona s Atenjanima, a Arahna je satkala prizor u kojem je ismijavala Zeusa i sve njegove ljubavnice. Atena je bila bijesna zbog njezine vještine i izbora teme (Atena je Zeusova miljenica). Premda natjecanje nikad nije odlučeno, Atena je dugo i pažljivo promatrala tkaninu ne bi li našla grešku.

Atena i Diomed

No nije je našla, stoga ona, puna osvetničke mržnje, iskida pokrivač, a Arahnu pretvori u pauka. Mit o poznatome tebanskome vraču Tiresiji govori da je naišao na Atenu dok se ona gola kupala. Atena ga je oslijepila, ali ga je učinila prorokom. Odisejeva je lukavost zadivila Atenu, pa mu je puno puta pomogla, rekavši: "Koliko se samo razlikuješ od drugih ljudi". Pomogla mu je na njegovu putu. Dok se Odisej iskrcao na otoku, ušla je u Nauzikajine snove i osigurala to da će ga princeza odvesti u dvor te ga na posljetku poslati natrag na Itaku. Atena mu je izrekla sve što mora činiti i znati da bi dobio natrag svoje kraljevstvo. Njezino je milosrđe veliko. Kad su na Areopagu stari Grci protiv nekog optuženika glasovali podjednako, ona uvijek daje presudan glas da se optuženi oslobodi. Ipak, kad jednom stupi u bitku, nikad ne gubi, čak i protiv samog Aresa, jer bolje od njega poznaje strategiju i taktiku; mudri vojskovođe uvijek se njoj obraćaju za savjet.

Vanjske veze[uredi - уреди]


Primordijalna božanstva