Nikta

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Nikta (razvrstavanje).
Nikta
Grčki Γαῖα
božica noći.
Roditelji: Kaos, ili je prva božica.
Mesto rođenja: nastala iz Kaosa.
Brak: Ereb.
Deca: mnogobrojni ptomci, većina su zli.
Značajni kultovi: Sparta.
U drugim religijama: Nox.
Nikta s noćnim rubcem, pariški psaltir

Nikta (Νýξ, Nýx = noć) je grčka božica noći i primordijalno božanstvo. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nox (lat. "noć"; Vergilije). Niktu je rodio Kaos, a i sama ima brojne potomke. Brat joj je Ereb. Satelit Plutona je nazvan po njoj.

Kult[uredi - уреди]

U staroj Grčkoj je Nikta rijetko štovana. Prema Pauzaniju, imala je proročište u megarskoj akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojao kip zvana Noć u Artemidinim hramovima u Efezu. Spartanci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga nyx- , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. Dioniz Nyktelios ("noćni") i Afrodita Philopannyx ("ona koja voli čitavu noć").

Djeca[uredi - уреди]

Nikta ima djecu sa Erebom, a neku je rodila sama od sebe. Ovo su joj djeca:

Luca Giordano: Haronova barka, Nikta je na oblaku s Morfejem

Orfičko pjesništvo i drugi grčki zapisi[uredi - уреди]

Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i Titani. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. Kron, kojega je kastrirao Zeus, je unutra vezan, uspavan i opijen medom, a sanja i proriče. Izvan pećine, Adrasteja udara u svoje timpane, pomičući cijeli svemir u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja. Niktu spominju Aristofan (Ptice), Heziod (Teogonija) i Parmenid, koji smatra da Nika živi ispod mora, u ledenoj pećini.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]