Hore

Izvor: Wikipedia
Hore, Meyersov leksikon, 1888.

Hore (grč. Ὤραι, Hórai) u grčkoj mitologiji boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.

Etimologija[uredi - уреди]

Grčko ime Hora doslovno znači "sati".

Mitologija[uredi - уреди]

Prvi naraštaj[uredi - уреди]

U prvom naraštaju Hora bile su boginje godišnjih doba (Grci su imali samo proljeće, ljeto i jesen).

Prikazivane su kao mlade i privlačne žene okružene raznobojnim cvijećem i vegetacijom te ostalim simbolima plodnosti. Štovali su ih ruralni zemljoradnici u Grčkoj.

  • Talo (grč. Θαλλώ, Thallô = "ona koja donosi cvat") ili Talata bila je boginja proljeća, pupoljaka i cvjetanja, donositeljica cvijeća, zaštitnica mladosti.
  • Aukso (grč. Αυξώ, Auxô = "ona koja povećava") ili Auksezija bila je boginja koja je poticala rast bilja, štovana u Ateni kao jedna od Harita.
  • Karpo (grč. Καρπώ, Karpώ = "ona koja donosi hranu"/"koja vene") bila je boginja jeseni, žetve i dozrijevanja, a također je i čuvala Olimp te okruživala planinu oblacima kad bi ga neki bog napustio. Služila je Perzefonu, Afroditu i Heru, a povezivana je s Dionizom, Apolonom i Panom.

Hore u Argu[uredi - уреди]

U Argu su dvije Hore štovane (vjerojatno ljeto i zima): Damija (moguće da je to drugo ime za Karpo) i Auksezija. Prikazivane su kao kretske djeve štovane kao boginje, pošto su bile kamenovane nasmrt.

Drugi naraštaj[uredi - уреди]

Irena s malim Plutom, rimska kopija prema Kefizodotovu izvorniku, 370. pne., Atena

U drugom naraštaju bile su Eunomija, Dika i Irena, boginje životnog reda koje su održavale društvenu stabilnost. Štovane su u atenskim gradovima, Argu i Olimpiji.

  • Dika (grč. Δίκη, Díke = "pravda") bila je boginja moralne, ljudske pravde, a njezina je majka Temida vladala božanskom pravdom. Budući da joj je bilo nemoguće održavati ljude pravednima, Zeus ju je postavio kraj sebe na Olimp.
  • Eunomija (grč. Ευνομία, Eunomía) bila je boginja zakona i zakonodavstva. Moguće je da je bila kći Hermesa i Afrodite.
  • Irena (grč. Ειρήνη, Eirếne = "mir") bila je boginja i personifikacija mira i bogatstva. Prikazivana je kao prekrasna mlada žena koja nosi rog izobilja, žezlo, baklju ili riton.

Treći naraštaj[uredi - уреди]

Neki izvori opisuju i treći naraštaj Hora:

  • Ferusa je bila boginja imanja i zemljoposjeda
  • Euporija je bila boginja bogatstva
  • Ortozija je bila boginja blagostanja i napretka.

Četvrti naraštaj[uredi - уреди]

Non u svom epu Dionysiaca spominje četiri Hore:

  • Iar
  • Ter
  • Himon
  • Ftinoporon

Sati[uredi - уреди]

Postojalo je i dvanaest Hora kao dvanaest sati (izvorno deset) koje su bile boginje danjeg vremena, od izlaska do zalaska sunca.

  • Auga, prvo svjetlo
  • Anatola ili Anatolija, izlazak sunca
  • Muzika, jutarnji sat glazbe i učenja
  • Gimnastika ili Gimnazija, jutarnji sat vježbe
  • Nimfa, jutarnji sat kupanja
  • Mesembrija, podne
  • Sponda, žrtve nakon ručka
  • Eleta, molitva, prva od popodnevnih radnih sati
  • Akta ili Kiprida, jelo i užitak
  • Hesperida, večer
  • Dizida, zalazak sunca
  • Arkta, posljednje svjetlo.

Literatura[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]



Primordijalna božanstva