Apolon

Izvor: Wikipedia

Apolon (grč. Ἀπόλλων, Apóllōn) je u grčkoj mitologiji bog glazbe, ljepote i sunca. I Rimljani su svog boga Sunca zvali Apolon. Apolonov je hram u Delfima.

Apolon i Helios[uredi - уреди]

Apolon je isprva bio bog glazbe. Poslije je postao bog Sunca, naime, preuzeo je lik Heliosa. Helios je ubijen zajedno sa svojim ocem Hiperionom. Heliosova sestra Selena, božica Mjeseca, počinila je samoubojstvo. Tako je Apolon postao "Helios Apollon", ali Grci nisu smatrali da on putuje nebom u kočiji, to su rimski pisci pisali u svojim djelima. Ljudi su poštivali Apolona jer je donositelj svjetlosti i ljepote, simbol sklada.

Rođenje Apolona i Artemide[uredi - уреди]

Zeus se zaljubio u Letu, božicu stočara, koja je ostala trudna, a nosila je blizance. Hera se naljutila, kao i obično, te poslala zmiju Pitona s glavom zmaja da progoni Letu. Posejdon je stvorio novi otok Delos na kojem se Leta sakrila, a otok je plutao na vodi. Bio je okružen labudovima. Zeus je prikovao Delos za dno ocean da više ne pluta i Leta rodi blizance Apolona i Artemidu. Taj otok je posvećen Apolonu. Za sve to vrijeme, Ilitiji, božici rađanja, nije bilo dopušteno pomoći Leti. Apolon je okusio ambroziju i nektar te izrekao: "Kitara (vrsta glazbala, lira) će mi biti draga, kao i zakrivljeni luk, i priopćavat ću ljudima Zeusovu nepogrešivu volju." Kad je odrastao, Apolon je postao svirač i dobar strijelac, o čemu govori Homer: "Phoibos Apolon ("sjajni Apolon") spustiše se niz vrhove Olimpa, obuzet ljutnjom u srcu, noseći luk i tobolac sa strijelama, strelice zvečahu udarajući o njegova ramena kako se bijesni bog kretaše, i spusti se on na Zemlju kao noć."

Ubijanje Pitona[uredi - уреди]

Apolon, u Parizu, Francuska

Apolon je dobio zlatne strijele i luk, a također i liru. Krenuo je u Delfe da bi se osvetio Pitonu koji je progonio i pokušao silovati njegovu majku. Našao ga je u jednoj uvali pod Parnasom i ubio ga strijelama, a njegovo je tijelo zakopao u tlo. Tu je osnovao svoj hram i dao moć proročici Pitiji da proriče. U toj je uvali pronađen izvor vrele vode iz koje izlaze pare. Apolon je u Delfe smjestio "pupak Zemlje" ili "omphalos kamen". Apolon nema suprugu, ali ima ljubavnice i djecu od kojih je najpoznatiji Asklepije, kojeg je Zeus ubio. Apolon je ubio Kiklope i služio kralju Admetu. Rekao je Mojrama, Suđenicama, da ne ubiju Admeta. Apolon mrzi jesen i zimu, obožava proljeće i ljeto. Mnogi su bogovi ljubomorni na Apolovovu ljepotu.

Apolon, Dioniz i Hermes na banketu, grčka vaza

Trojanski rat[uredi - уреди]

Apolonovom strijelom započinje i Homerova Ilijada. Naime, Apolon šalje strijele koje nose kugu na grčke tabore za vrijeme Trojanskog rata, zato što je Agamemnon uvrijedio Apolonova svećenika Hrisa otevši mu kćer. Hriseida je vraćena, ali Agamemnon je kao nadoknadu uzeo ljupku Briseidu, Ahilejevu robinju i družicu. Ahilej bjesni. Kad je Diomed ozlijedio Eneju, Apolon ga je spasio, nakon što je to pokušala učiniti i Afrodita, ali Diomed je i nju ozlijedio. Apolon je zatim zavio Eneju u oblak i prenio ga u Pergam, svetište u Troji, a Parisu je pomogao da ubije Ahileja tako što je vodio strijelu iz njegova luka u Ahilejevu petu, jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Jedan je mogući uzrok taj da je Ahilej ubio Troila, Apolonova i Hekabina sina na Apolonovu oltaru u hramu.

Leta gleda kako Apolon napada Titiju, vaza

Biseksualni bog[uredi - уреди]

Eros je bog ljubavi te je donio nevolje Apolonu koji ga je ismijavao, tako što mu je dao bisekualnost. Dafna se tako pretvorila u lovor koji je postao posvećen Apolonu. Apolonova je ljubav i smrtnica Leukoteja. Koronida je rodila Asklepija. Asklepija je poučavao Kentaur Hiron. S Hekabom, ženom kralja Prijama, ima sina Troila. Apolon se također zaljubio u Kasandru, kći Hekabe i kralja Prijama. Apolovi su ljubavnici Hijacint i Akant. Kraljica Nioba se hvalila svojom djecom, pa su Apolon i Artemida ubili tu djecu.

Vanjske veze[uredi - уреди]



Primordijalna božanstva