Agamemnon

Izvor: Wikipedia

Agamemnon (grč. Ἀγαμέμνων, Agamémnôn) je bio kralj Mikene u grčkoj mitologiji. Izgledao je kao ljudski Zeusov pandan, sa žezlom i dijademom.

Agamemnonova maska, pronađena u grobu kod Mikene, iz 16. stoljeća pne.

Braća Agamemnon i Menelaj[uredi - уреди]

Agamemnonov otac je Atrej, a ubiše ga Egist, pa su braća Agamemnon i Menelaj morala pobjeći u Spartu na Peloponezu. Agamemnon se oženio Klitemnestrom, a Menelaj Helenom, zbog koje su Grci imali mnogo nevolja. Agamemnon s Klitemnestrom ima petero djece: Ifigeniju, Elektru, Hrisotemidu, Ifianisu i Oresta. Menelaj je vladao Spartom, a Agamemnon se vratio u očev grad i tamo vladao. Menelaj i Agamenon su zajedno išli u Trojanski rat.

Trojanski rat[uredi - уреди]

Agamemnon je skupio grčke snage i otplovio prema Troji. Artemida, božica lova i divljih životinja, naljutila se na njih. Poslala je kugu na ljude i nije bilo vjetra da krenu dalje. Vrač Kalhant prorekao je da se Artemidin bijes može izbjeći žrtvovanjem Agamemnonove kćeri Ifigenije, što je on i učinio, ali manje okrutna verzija kaže da se Artemida zadovoljila jelenom pa je povela sa sobom djevojčicu. Agamemnon se sukobio s Ahilejem zbog robinje Briseide. Bijesni se Ahilej povukao iz rata. Agamemnon je u ratu izvršio junačka djela sve dok se ranjen nije povukao u svoj šator. Nakon osvajanja Troje, poveo je Kasandru, Prijamovu kćer, koja je prorekla njegovu smrt.

Povratak u Grčku[uredi - уреди]

Nakon olujnog putovanja, Agamemnon se s Kasandrom vratio u Argolidu gdje su skrenuli s kursa i došli u Egistovu zemlju. Egist je postao Klitemnestrin ljubavnik. Njih su dvoje odlučili ubiti Agamemnona, a zajedno s njim i Kasandru. Jedna inačica mita govori da su ga pozvali na gozbu gdje je ubijen, a druga da ga je žena ubila na kupanju jer je on ubio njihovu kćer. Orest je ubio svoju majku i ljubavnika, pa su se naljutile Erinije, tri božice osvete koje su ga proganjale.

Vanjske veze[uredi - уреди]