Artemida
| Artemida | |
 Artemida s jelenom |
|
| Grčki | Ἄρτεμις |
| Božica lova, zvijeri, Mjeseca, porođaja, djevojaka i djevičanstva, smrti na porođaju, iznenadne smrti i kuge. | |
|---|---|
| Roditelji: | Zeus i Leta. |
| Mesto rođenja: | otok Delos. |
| Brak: | nije udata; jedna je od božica-djevica. |
| Deca: | nema djece; jedna od božica-djevica. |
| Epiteti: | Potnia teron (πότνια θηρω̂ν – gospodarica zvijeri)[1], Agrotera (Άγροτέρη – koja lovi)[2], Ioheaira (ἰοχέαιρα – koja zasipa strijelama)[3], Partenos (παρθένος – devičanska), Elafebolos (ἐλαφηβόλος – koja gađa jelene), Hrisotronos (χρυσόθρονος – koja je zlatnog trona), Kaledeinos (κελαδεινός – glasna), Potna Tea (πότνα θεα – gospodarica božica). |
| Značajni kultovi: | Del, Sparta, Jonija, Brauron. |
| Značajna svetilišta: | Artemidin hram u Efezu. |
| Simboli: | zlatni luk i strijele, jelen. |
| Posvećene životinje: | jelen, košuta, vepar, medvjed. |
| Posvećene biljke: | čempres, orah. |
| Blagoslovi: | sreća u lovu; lak porođaj; dobro zdravlje; ozdravljenje. |
| Prokletstva: | povreda u lovu; smrt pri porođaju; rođenje mrtvog djeteta ili smrt bebe; bolest; kuga; iznenadna smrt. |
| U drugim religijama: | Dijana, Bendis, Bast. |
Artemida (grč. Ἄρτeμiς, G. Ἀρτέμιδος) je u grčkoj mitologiji božica lova, rimski pandan joj je Dijana, srodna frigijskoj božici Kibeli. Artemida je bila slavljena gotovo u cijelom helenskom svijetu i njen kult se smatra jednim od najstarijih. Hetiti su štovali božicu lova Rutamiš, a Liđani božicu Aritmu. Artemidine su životinje zvijeri.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Opis Artemide
Selena je prvotna božica Mjeseca. Njen se kult poslije ugasio, jer ju je zasjenila Artemida kao božica Mjeseca. Od tog trenutka, Artemida na čelu nosi polumjesec. Artemidina je baka Feba, Titanida - božica Mjeseca, pa se ime Feba koristi i za Artemidu. Artemida je i božica jelena, košuta, vukova, sa srebrnim lukom, i Mjesečevom krunom. Prije je bila i božica rata u Sparti. Božica je djevica. U Homerovoj Odiseji možemo naći karakter "sijačice strelica Artemide" koja "luta planinama, preko visokog Tegeta i Erimanta, veseleći se divljim svinjama i hitrim srnama, a s njom se igraše zavičajne nimfe".
[uredi - уреди] Rođenje Artemide i Apolona
Artemida i njezin brat blizanac Apolon, bog Sunca (koji je tu moć preuzeo od Heliosa, Seleninog brata) su djeca Lete i Zeusa. Leta se skrivala po svijetu i stigla na mali otok Delos. Hera je bila ljuta na Letu pa je poslala mušku zmiju, Pitona, da ubije Letu. Leta je sama rodila svoju djecu, prije Artemidu, poslije Apolona, a Ilitija, božica rađanja, za to je vrijeme bila oteta (otela ju je Hera i odnijela na sjever). Artemida je pomogla majci pri rađanju Apolona, zato se poistovjećuje sa Ilitijom. Apolon i Artemida se često prikazuju zajedno. Druga verzija kaže da je Artemida rođena u Efezu. Zato su ju tamo Grci štovali: "Velika je Artemida efeška!" (Djela apostolska). Kad je Artemida bila stara tri godine, rekla je svom ocu Zeusu da želi nikad se ne udati i da želi vladati zvijerima i nimfama. Kad se zasiti lova, Artemida odlazi Apolonu ili u Delfe (Apolonov hram) gdje pleše s nimfama, Haritama i Muzama.
[uredi - уреди] Drugi mitovi
Akteon, lovac i princ, vidio je golu Artemidu dok se kupala pa ga je ona pretvorila u jelena. Ubila je i Adonisa, poslavši na njega vepra. Artemida je svoju pratilicu Kalistu pretvorila u medvjeda. Kalistin sin Arkad gotovo je ubio svoju majku dok je lovio, ali ga je zaustavio Zeus te ih oboje postavio na nebo kao zviježđa - Veliki medvjed i Mali medvjed. Artemida je kaznila Agamemnona zato što je ubio svetu košutu, pa je Agamemnon morao žrtvovati Ifigeniju, svoju kćer ili košutu (o tome piše Euripid). Artemida je voljela Trojance. Hera ju je udarila u uši, a Artemida je plačući otišla Zeusu. Ot i Efijalt, Aloidi, divovi, bacili su Aresa u lance i stavili ga u brončanu urnu u kojoj je ostao 13 mjeseci, a Artemida ga je oslobodila. Kralj Enej jednom je zaboravio prinijeti žrtvu Artemidi te je ona poslala ogromnog vepra u njegovu zemlju koji je ubijao ljude i uništavao ljetinu. Na posljetku su se udružili svi kalidonski junaci na čelu s Meleagrom, Enejevim sinom da bi ga ubili. Artemida je ubila i Niobine kćeri. Heraklo je ulovio njezinu omiljenu kirinejsku košutu.
[uredi - уреди] Kult
Osobito je štovana u Arkadiji, a najpoznatiji je hram u Efezu - Artemision - remek-djelo grčke arhitekture i skulpture. Također je bila posebno štovana u Sparti. U Maloj Aziji je vrhovno božanstvo, u Efezu. Mlade su Atenjanke u dobi od pet do deset godina bile slane u Artemidino svetište u Brauronu da bi služile božici jednu godinu. Za to su vrijeme bile znane kao arktoi. U mnogim su dijelovima stare Grčke mlade žene posvećivale igračke, lutkice i uvojke svoje kose Artemidi prije braka.
[uredi - уреди] Izvori
[uredi - уреди] Vanjske veze
