Svinja

Izvor: Wikipedia
Svinja
Sow with piglet.jpg
Naučna klasifikacija
Kraljevstvo: Životinje (Animalia)
Odjeljak: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Suidae
Rod: Sus
ostale vrste:
Sus barbatus

Sus bucculentus
Sus cebifrons
Sus celebensis
Sus domesticus
Sus heureni
Sus philippensis
Sus salvanius
Sus scrofa
Sus timoriensis
Sus verrucosus


Svinje

Svinje su papkari (Ungulatae) iz roda Sus u porodici sisavaca zvanoj Suidae.

Nastali su u Euraziji, gdje su ih moderni ljudi s vremenom pripitomili te ih koriste se kao izvor hrane i kože. U nekim dijelovima svijeta svinje se drže kao kućni ljubimci.

Glava joj je izduzena, sa snaznom njuskom koja se zavrsava rilom i ima 44 zuba. Zeludac okruglast i prost, creva oko 15 puta duza od trupa. Telo je obraslo cekinjama, a ispod koze se nalazi debeo sloj masti.

Svinje su svežderi, pa ih je relativno jednostavno uzgajati. Zbog izvrsnog čula njuha se koriste i za traganje za tartufima.

U svinjogojstvu su najvise cenjene engleske svinje. Najpoznatije su: berksir, jorksir, kornvol, zatim danske bele i nemacke oplemenjene.Nase rase su: siska, bagun, turopoljka, sumadinka, moravka, mangulica, crna slavonka i resavka.

Svinje se smatraju jednim od nainteligentnijih životinja, te ih je, prema nekim navodima, lakše dresirati nego pse i mačke.

Svinje nemaju znojne žlijezde pa zato za toplog vremena nastoje biti blizu vode i mulja radi rashlađivanja. Mulj se također koristi kao zaštita od sunca.

Opis i ponašanje[uredi - уреди]

Svinje imaju njušku, malene oči i malen kovrčavi rep. Imaju izduženo tanko tijelo i kratke noge. Na svakoj nozi se nalaze četiri prsta, s najdužim prstom koji se nalazi na sredini i koristi za hodanje.

Svinje su poznati svejedi, što znači da se hrane i biljkama i životinjama. poznate su po tome što jedu doslovno sve uključujući kukce, crve, koru drveta, lešine, izmet (također i vlastiti), smeće i druge svinje.

U divljini one su krmne životinje, prvenstveno koje se hrane lišćem, travom, korijenjem, voćem i cvijećem. U zatočeništvu, svinje mogu pojesti i svoju mladunčad.

Tipična svinja ima veliku glavu s dugačkom njuškom koja je ojačana posebnom košću koja se naziva prednosna kost te s hrskavicom na vrhu. Njušku, kao najosjetljivije čulo, koriste za kopanje po tlu za traženje hrane. Svinje imaju 44 zuba. Očnjaci koji se također nazivaju kljove, rastu neprekidno, a oštre se trljanjem donjih i gornjih kljova.

Zbog izuzetno razvijenog osjeta mirisa svinje se koriste za traženje tartufa u većini europskih zemalja. Svinje su pripitomljene i uzgojene kao stoka radi mesa (svinjetina) te radi kože. Svinjska bodljikava dlaka se koristi za izradu četki. Neke vrste svinja su pripitomljene za kućne ljubimce.

Ženke svinja ostaju skotne nakon 8-18 mjeseci starosti. Tjeraju se svakih 21 dan. Muške svinje postaju spolno zrele nakon 8-10 mjeseci starosti. Leglo sadrži od 6 do 12 mladih praščića. Svinje nemaju razvijene znojne žlijezde, pa se stoga svinje hlade koristeći vodu ili blato tijekom vrućina. Blato koriste i za zaštitu od sunčevih opeklina, te od insekata i parazita.

Svinje se smatraju kao jedne od inteligentnijih životinja na svijetu u usporedbi s psima. Dokazano je da se raspoloženje svinje može odrediti prema repu. Ako je rep čvrsto namotan, svinja je sretna, a ako rep mlitavo visi, tada je svinja nesretna.

Svinje u religiji[uredi - уреди]

  • U drevnom Egiptu svinje su povezivane sa Setom, suparnikom boga Sunca Horusa. Kada je Set zaratio sa Egipćanima, svinjarima je bio zabranjen ulaz u hramove.
  • U hinduizmu, bog Višnu, pretvorio se u vepra, da bi spasio zemlju od demona koji je odvukao na dno mora.
  • U drevnoj Grčkoj, svinja je bila prikladna žrtva Demetri, svinja postaje njezina najdraža životinja odkada je proglašena božicom.
  • Svinja je jedna od životinja koja se pojavljuje u dvanaestogodišnjem ciklusu kineskog zodijaka povezanog s kineskim kalendarom. Sljedbenici kineske kineske astrologije povezuju svaku pojedinu životinju s ljudskim osobinama.
  • Prema židovskom zakonu (košer), svinja spada među nečiste životinje, te se ne smije uzgajati, a njezino se meso ne smije jesti.
  • Prema Islamskim propisima (Halal), zabranjeno je jesti svinjsko meso, a svinja se drži za nečistu životinju.

Bolesti[uredi - уреди]

Svinje su utočište brojnim parazitima i bolestima koje se lako prenose na ljude.

Najčeće bolesti su trihineloza, ciroza i bruceloza. U svinjskom probavnom sustavu se često nalazi velika koncentracija parazita. Zbog prisutnosti različitih parazita i bolesti kod svinja preporuča se da meso svinje prije jela bude dobro pečeno ili osoljeno.

Svinje imaju jako mala pluća što izaziva bronhitis ili upalu pluća te ih vrlo lako mogu usmrtiti.

Svinje mogu biti agresivne, te raditi štetu najčešće u područjima gdje se uzgajaju ili žive u divljini.

Klaonice i klanje svinja[uredi - уреди]

U klaonici se zakolje oko 1,1 milion komada svinja.Svinje se dopremaju u kamionima, od kojih svaki može transportovati 50-60 komada svinja.


Wiki Nedovršeni članak Svinja je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.