Vis (grad)

Izvor: Wikipedia
Vis

Vis.JPG
Vis

Osnovni podaci
Gradonačelnik Ante Acalinović ({{{stranka}}})
Županija Splitsko-dalmatinska
Stanovništvo
Stanovništvo () 1.960
Geografija
Koordinate
Vis na karti Hrvatske
Vis
Vis
Vis (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 03′ 36" SGŠ, 16° 10′ 48" IGD


Vis (tal. Lissa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu. Kao i otok, administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Geografija[uredi - уреди]

Grad Vis se nalazi u velikom i prirodno zaštićenom zaljevu (uvala Svetog Jurja) na sjeveroistočnoj strani otoka Visa, okrenut prema Hvaru i dalmatinskom kopnu. Viška luka je smještena u najviše uvučenom jugozapadnom dijelu zaljeva, kojeg otočić Host i poluotok Prirovo štite od utjecaja otvorenog mora. Unutar zaljeva nalaze se i manja sidrišta na predjelima Kut i Stonca.

Pojas visokih brda (250-300 m) odvaja gradić od plodnih polja u unutrašnjosti otoka (Dračevo i Velo Polje), koja su predstavljala osnovu gospodarskog razvoja mjesta (vinogradarstvo). Području Grada Visa pripada i razvedena južna i jugoistočna obala otoka Visa s mnogobrojnim uvalama (Milna, Rukavac, Srebrna, Stiniva, Stončica i dr. ) i otočićima Budihovac i Ravnik , koji imaju veliki turistički potencijal.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Ukupan broj stanovnika Grada je 1.960, od toga u samom naselju Vis 1.776. Prije Drugog svjetskog rata, područje tadašnje općine Vis (jednako današnjem Gradu) je imalo 4.189 stanovnika, a mjesto Vis 3.189 (Popis 1931.). Od tada broj stanovnika stalno opada.

Uprava[uredi - уреди]

Područje Grada Visa obuhvaća istočnu polovicu otoka. Zapadni dio otoka Visa nalazi se u sastavu Grada Komiže. Osim samog gradića Visa u sastav ove upravne jedinice ulazi i osam malih naselja seoskog tipa (Dračevo Polje, Marine Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstražje, Rogačić i Rukavac).

Gradsko vijeće Visa broji 11 vijećnika od kojih je 5 iz koalicije SDP - HNS - HSS, 3 s Nezavisne liste A. Acalinovića i 3 iz koalicije HDZ - HSP. Vlast obnaša koalicija HDZ - HSP u savezu s Nezavisnom listom.

Historija[uredi - уреди]

Prvo naselje na mjestu današnjeg Visa, pod imenom Issa, osnovali su grčki kolonisti sa Sicilije u IV. stoljeću prije Krista. Njih je, kao i sve kasnije gospodare Visa, privukao izvrstan strateški položaj pučinskog otoka s kojeg su se mogli kontrolirati pomorski putevi u Jadranu. Antička Issa se razvijala kao urbani i gospodarski centar ovog dijela Jadrana i poslužila je kao baza za naseljavanje dalmatinskog kopna (Epetion / Stobreč i Tragurion / Trogir). Funkcionirajući kao polis (grad-država), Issa je svoju samostalnost uspjela očuvati sve do I. stoljeća prije Krista kada postaje dio Rimskog carstva. Nakon toga Vis gubi značenje i samo se povremeno javlja u srednjovjekovnim izvorima, dijeleći sudbinu ostatka Dalmacije.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Sve do sredine XX. stoljeća glavni izvor prihoda Višanima su bili njihovi vinogradi, odnosno proizvodnja vina. Danas stanovništvo radi uglavnom u turizmu i uslužnim djelatnostima. U mjestu se nalazi i jedini rasadnik palmi na istočnoj obali Jadrana.

Slavni ljudi[uredi - уреди]

  • Ivan Farolfi (1892-1945); visoki dužnosnik HSS-a i gradonačelnik Visa ; sudionik urote Lorković-Vokić
  • Krasnodar Rora, poznati nogometaš
  • Ranko Marinković (1913-2001); hrvatski književnik, rođen u Visu ;
  • Vlaho Paljetak (1893-1944); hrvatski šansonijer i pjesnik, radio kao učitelj u Visu;
  • Vesna Parun (1922-); hrvatska pjesnikinja, rođena na Zlarinu, ali provela djetinjstvo i školovala se u Visu;
  • Mihovil Pušić (1880-1972); hvarski biskup (1926-70) i upravitelj Zadarske nadbiskupije ; rodom Višanin

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Ostaci antičkog grada Issa (terme, nekropola, teatar, dijelovi luke)
  • Bogato sakralno nasljeđe (Župna crkva Gospe od Spilica, crkve Sv. Ciprijana i Sv. Duha, franjevački samostan na poluotoku Prirovo, svetište Vele Gospe u Podselju - Velom Selu)
  • Ljetnikovci hvarskih i viških plemića (Hektorović, Jakša, Gariboldi, Dojmi Delupis)
  • Utvrde iz raznih povijesnih razdoblja (Venecija, Britanija, Austro-Ugarska)
  • Gradska arhitektura iz XIX. i početka XX. stoljeća (neoklasicizam i secesija; Hrvatski dom, kuća Tramontana, osnovna škola)

Zanimljivosti[uredi - уреди]

  • Vis je vrlo vjerojatno najstarije gradsko naselje na tlu Hrvatske (za tu se titulu bori i Stari Grad na susjednom Hvaru) koje postoji već 2400 godina.
  • Grad se dugo vremena sastojao od dva odvojena dijela - Luke i Kuta, pa je župna crkva, a kasnije i škola, sagrađena između njih da bi se bolje povezali.
  • Otočko središte Vis postaje tek u XV. stoljeću, nakon što je vojska Napuljskog kraljevstva 1483. uništila dotadašnji centar Velo Selo (današnje selo Podselje).
  • Od 1807. do 1815. Vis se nalazio pod upravom Engleza, koji su podigli sustav utvrda oko grada i nazvali ih po svojim vladarima i vojskovođama (Bentinck, George III. i Wellington).
  • Spomenik znamenitoj viškoj bitci iz 1866. godine, u kojoj je habsburška mornarica porazila talijansku, rastavila je i odnijela talijanska vojska nakon okupacije Visa 1918. godine. Spomenik (tzv. " Viški lav ") se danas nalazi u Livornu ispred tamošnje pomorske akademije.
  • U Drugom svjetskom ratu saveznička britanska vojska je područje antičke Isse koristila kao parkiralište za svoja vozila i pritom uništila znatan dio arheološkog nalazišta.

Obrazovanje[uredi - уреди]

  • Osnovna škola Vis
  • Srednja škola "Antun Matijašević - Karamaneo". Osnovana je 1975. Ima nekoliko smjerova (trgovačka škola, gimnazija..), i centar je srednjoškolskog obrazovanja cijelog otoka Visa (učenici iz Komiže tu se također školuju).

Do 1960-ih postojale su i škole u viškim selima Podselje, Podstražje i Marine Zemlje koje su zatvorene zbog iseljavanja stanovništva.

Kultura[uredi - уреди]

  • Limena glazba Vis
  • Muzej s bogatom arheološkom zbirkom iz antičke Isse (tvrđava Batarija)
  • Viško amatersko kazalište "Ranko Marinković"

Sport[uredi - уреди]

  • Kriket klub "Sir William Hoste"
  • ŠRC "Issa"

U Visu je 1944. godine obnovljen HNK Hajduk Split, nakon što je prestao djelovati 1941. uslijed italijanske okupacije.

Vanjske veze[uredi - уреди]

Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi

Hvar | Imotski | Kaštela | Komiža | Makarska | Omiš | Sinj | Solin | Split | Stari Grad | Supetar | Trilj | Trogir | Vis | Vrgorac | Vrlika


Općine


Baška Voda | Bol | Brela | Cista Provo | Dicmo | Dugi Rat | Dugopolje | Gradac | Hrvace | Jelsa | Klis | Lećevica | Lokvičići | Lovreć | Marina | Milna | Muć | Nerežišća | Okrug | Otok | Podbablje | Podgora | Podstrana | Postira | Prgomet | Primorski Dolac | Proložac | Pučišća | Runovići | Seget | Selca | Sućuraj | Sutivan | Šestanovac | Šolta | Tučepi | Zadvarje | Zagvozd | Zmijavci

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj