Kiklopi

Izvor: Wikipedia
Za ostala značenja v. Kiklop (razvrstavanje).
Odilon Redon: Kiklop

Kiklopi (grč. Κύκλωψ, Kýklôps) su u grčkoj mitologiji divovi koji imaju samo jedno oko.

Etimologija imena: složenica riječi "kotač" i "oko".

Polifemova glava, grčki original ili rimska kopija, mramor

Prvi Kiklopi[uredi - уреди]

Heziod u svojoj Teogoniji spominje tri Kiklopa. Sinovi su Urana, a majka im je Geja, Zemlja. Imena su im Bront, Sterop i Arg. Imaju jedno oko, tvrdoglavi su i žestokih emocija. Kovači su moćnih oružja. Uran ih je zatvorio u podzemlje jer su ružni. Geja se naljutila te naredila Kronu da kastrira oca. Kad je to učinio, Kiklopi su pušteni na slobodu, a poslije su pomogli Zeusu iskovavši munju. Također, pomagali su Hefestu, a Hadu su iskovali kacigu nevidljivosti, te Posejdonu njegov trozub. Braća Kiklopa su Titani, Hekatonhiri i Giganti. Ubio ih je Apolon, bog Sunca.

Polifem[uredi - уреди]

Homer u devetom pjevanju Odiseje govori o Kiklopu Polifemu, sinu Tuse i Posejdona. Odisej je došao sa svojom posadom u Polifemovu pećinu. Polifem se vratio i zatvorio pećinu kamenom. Odisej je dao Kiklopu vino te je kopljem probušio njegovo oko te ga tako oslijepio. Odisej je rekao Polifemu da se zove Nitko, pa kad je Polifem zvao druge Kiklope, mislili su da je poludio te su mu savjetovali da se moli Posejdonu. To je i učinio, pa je bijesni bog mora poslao valove na Odisejev brod. Prije nego što su Odisej i posada ušli u brod, Odisej je nepromišljeno rekao svoje ime.

Polifem nalazi Galateju i Akida, luksemburška fontana

Galateja i Polifem[uredi - уреди]

Galateja je morska nimfa Nereida, kći morskog boga Nereja, u koju se zaljubio jedan mladić imenom Akid (Akis). Ljubomorni ga je Polifem ubio gromadom u bijesu, a Galateja je njegovu krv pretvorila u istoimenu rijeku u Siciliji. Druga inačica priče govori da je Polifem na njih poslao krdo konja, te su oni pobjegli pred njima i pretvorili se u ribe. Povezali su se dugom plavom trakom. Pretvoreni su u zviježđe Ribe.

Literatura[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]