Admet

Izvor: Wikipedia
Admet i Alkestida, reljef, 2. stoljeće

Admet (grč. Ἄδμητος, Ádmêtos) je bio kralj Fere u Tesaliji, prema grčkoj mitologiji.

Admetov život[uredi - уреди]

Zeus je odlučio da godinu dana kod njega služi Apolon da bi se iskupio za ubojstvo Kiklopa. Apolon je učinio da Admetu sve krave donose blizance. Također, pomogao mu je osvoji ruku princeze Alkestide, Pelijine kćeri. Alkestida je imala previše prosaca te je Pelija tražio gotovo nemoguć zahtjev - prosci su morali staviti u jaram lava i vepra. Apolon je upregnuo te dvije životinje, a Admet se dovezao do Pelije i oženio Alkestidu. Admet nije prinio žrtvu Artemidi, Apolonovoj sestri blizanki. Uvrijeđena je božica ispunila bračnu ložnicu zmijama, a Apolon je savjetovao Admetu da prinese žrtvu, što je on i učinio, te su zmije nestale. S Alkestidom je imao djecu, a najpoznatiji mu je sin Eumel. Apolon je također uvjeravao Mojre da poštede Admeta od smrti. Na posljetku ih je napio te su one izrekle da Admet ne mora umrijeti ako umjesto njega netko drugi dobrovoljno ode. Kad mu je došlo vrijeme za smrt, nitko nije htio umrijeti za njega, čak i njegovi roditelji za koje je vjerovao da hoće, osim njegove žene Alkestide. Baš kad je Alkestida umrla, Admetu je u posjet došao Heraklo. Admet je pred njime skrio svoju bol, ali Heraklo je ipak doznao i odlučio vratiti Alkestidu. Svladao je Tanatosa (Smrt) i prisilio ga da vrati Alkestidinu dušu. Kad je Tanatos drugi put došao po njih, zajedno su otišli u podzemlje.

Djela iste tematike[uredi - уреди]

Alkestidina smrt:

... Mrijeti moram - to zlo neće doć
Tek sjutra, ani treći u mjesecu dan,
Već za čas ću se brojit ja u nestale.
Oj, zbogom, veseli mi bili! Mužu moj,
Pohvalit ti se smiješ ženom najboljom,
Vi, djeco - da ste porod majke najbolje.

Vanjske veze[uredi - уреди]