Had

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostala značenja v. Had (razvrstavanje).
Tanatos s krilima, Perzefona i Had na prijestolju s Kerberom, desno je nepoznata božica, možda Demetra

Had (grč. ᾍδης, Haidēs; Ἀΐδης, Aïdēs = "neviđen") je u grčkoj mitologiji bog podzemnog svijeta (Hada). Ime mu znači "nevidljiv", što i jest. Zato su ga Grci zvali i Pluton, što znači "bogat", jer je gospodar klica i metala. I Rimljani su ga zvali Pluton.

Opis[uredi - уреди]

Had nije zao, već neutralan, iako je pravedan. Otac mu je Kron, majka Reja, braća su mu Zeus i Posejdon, a sestre Demetra, Hestija i Hera. Had je dobio vlast nad podzemljem pri podjeli svijeta, a Kiklopi su mu dali kacigu od koje je postao nevidljiv koju ju je katkad posuđivao bogovima i ljudima. Prijestolje mu je u podzemnoj palači, napravljeno od ebanovine. Ima vile kojim uništava, a na svom štapu drži pticu. Kočiju mu vuku crni konji, njegove su biljke čempres i narcis, a Kerber, višeglavi pas, koji može imati jednu, dvije, tri ili pedeset glava, čuva vrata podzemlja.

Vladanje podzemljem[uredi - уреди]

Had i Perzefona

Budući da je Had gospodar podzemlja, ima zloglasne epitete: Clymenus ("zloglasni"), Eubules ("koji dobro pogađa") i Polydegmon ("koji mnogo prima", jer Hadu ljudi daju srebrnjake). Had obiluje dušama, metalima i jaucima, a pomažu mu demoni. Nitko nije smio izići iz podzemlja osim Hadovog nećaka Hermesa, dok su u podzemlje išli samo junaci. Had nije bog smrti te zato ne vlada paklom, Tartarom. Bog je smrti Tanatos u crnom plaštu, s crnim krilima. Grci su Hadu prinosili crne životinje i ljudske žrtve, dok bi krv skupili u jamu i bunare kako bi došla u podzemlje, a bilo je i igara u Hadovu čast. Had je vladao iz svoje palače, nikada nije izlazio na Zemlju, osim jednom, kada se išao izliječiti.

Hadova žena[uredi - уреди]

Hadova je žena Perzefona, Hadova nećakinja (jer je Zeusova i Demetrina kćer). Jednog je dana brala cvijeće, s nimfama ili s Atenom i Artemidom. Had je došao u svojoj kočiji van i oteo ju, te ju odnio u podzemlje, uzrokujući tugu Demetre, koja je plakala i tugovala. Iz njezinih suza je nastao led, a odbila se vratiti na Olimp, sve dok joj se ne vrati kćer. Zeus je poslao Hermesa, glasnika, da prenese poruku Demetri i Perzefoni. Ušao je u podzemlje i naredio Hadu da pusti svoju ženu, ali je ona pojela zrnje šipka, pa je morala ostati. Had je ipak bio razuman pa je pustio Perzefonu na Zemlju, ali se ona morala vraćati. Jedini bog koji je vidio otmicu bio je Helije, a također sve su vidjeli i pastiri na polju. Had je bolji od svoje braće u vjernosti; imao je samo jednu ljubavnicu, Minto.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]