Perzefona

Izvor: Wikipedia
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (rimska božica), sa šipkom, 1874.

Perzefona (grč. Περσεφόνη, Persephónē) ili Kora prelijepa je kraljica Hada, grčkog podzemlja, Zeusova i Demetrina kći. Perzefonin je pandan u rimskoj mitologiji Prozerpina.

Perzefonin život[uredi - уреди]

Perzefonino ime Kora znači "djevojka", a ona je lijepa mlada božica za koju su se neki bogovi otimali, primjerice Hermes, Ares, Apolon i Hefest (koji jedini ima pravu suprugu od navedenih), ali je Demetra odbila sve njihove darove i skrila kćer daleko od društva bogova. Perzefona je živjela mirnim životom, s majkom na poljima i livadama. Jednog dana je Geja rodila cvijeće, a Perzefona ga je brala s nimfama ili s Atenom i Artemidom, božicama djevicama, na polju. Došao je Had (Pluton) i uzeo sa sobom Perzefonu. Odveo ju je u podzemlje gdje je postala kraljica te je sjedila u Hadovoj palači. Demetra je bila shrvana i tužna pa je otišla tražiti kćer. Helije je vidio otmicu, a Hermes je poslan da riješi stvar razgovorom. Postignut je dogovor - Perzefona će neko vrijeme biti s majkom (proljeće i ljeto), a poslije s Hadom, svojim mužem (jesen i zima). U drugoj inačici je Perzefonu spasila čudovišna Hekata.

Zanimljivosti o Perzefoni[uredi - уреди]

  • Perzefona je dopustila Orfeju da povede sa sobom mrtvu Euridiku u svijet živih, ali pod uvjetom da se nijednom ne okrene da je pogleda. Orfej to nije uspio učiniti te je izgubio Euridiku zauvijek. Ubile su ga Menade.
  • Perzefona je također pazila na novorođenog Adonisa. Kad se on rodio, Afrodita ga je uzela k sebi i dala ga je Perzefoni na čuvanje. No, Perzefona je također bila očarana njegovom ljepotom te ga je odbila vratiti. Na posljetku je Zeus (ili Kaliopa) riješio prepirku davši Adonisu da provede četiri mjeseca s Afroditom, četiri s Perzefonom, a četiri kako mu volja. U lovu ga je rastrgao vepar.
  • Perzefona je pretvorila nimfu Mintu u biljku metvicu, kad je vidjela da se Had u nju zaljubio.
  • Tezej i Pirit zavjetovali su se da će oženiti Zeusove kćeri, a Tezej je izabrao Helenu. On i Pirit oteli su je i zadržali sve dok nije bila dovoljno zrela za udaju. Pirit je izabrao Perzefonu. S Tezejevom majkom, Etrom, otišli su u podzemlje. Had se samo pravio gostoljubiv, ali čim su sjeli za gozbeni stol, zmije su ih prikovale za mjesta. Helenu su spasila njezina braća, Kastor i Polideuk i vratila ju u Spartu.

Vanjski linkovi[uredi - уреди]