Adonis

Izvor: Wikipedia
Adonis, stil kipa sličan kourusu

Adonis ili Adon (grč. Ἄδωνις, Adônis) bog je ponovnog rođenja. U asirskoj, babilonskoj i feničkoj mitologiji je bog žita. Ime mu dolazi od hebrejske riječi adonai koja je značila bog. Grci su taj lik preuzeli u svojoj mitologiji, u etrušćanskoj mitologiji zvao se Atunis, a u semitskoj Tammuz.

Adonisovo rođenje[uredi - уреди]

Postoji nekoliko izvora o njegovu rođenju. Najčešća je ona da je Afrodita nagovorila Miru da prevari i počini incest sa svojim ocem Tijom, kraljom Smirne ili Sirije. Kad je to otac otkrio, uzeo je nož u ruke i krenuo na svoju kćer. Ona je pobjegla, a Afrodita ju je pretvorila u drvo mirhe, mirisne smole, koje ne raste u Grčkoj. Kad je njen otac odaslao strijelu u to drvo ili kad je vepar zabio kljove u nj, Adonis je rođen iz drveta.

Život i smrt[uredi - уреди]

Afrodita je malog Adonisa zatvorila u kutiju i dala ju Perzefoni na čuvanje. Ona se također zaljubila u Adonisa i odbila ga je vratiti Afroditi. Zeus se umiješao i odlučio da Adonis provede četiri mjeseca s Afroditom, četiri s Perzefonom, a četiri sa samim sobom. Afrodita to nije slušala nego je nagovorila Adonisa da i onih četiri mjeseca kada smije biti sam, bude s njom. Govorila je da neka ne lovi zvijeri, da je dovoljno biti odvažan prema plašljivima, a prema hrabrima opasno je biti hrabar. Tako je otišao u lov pa ga je ubio vepar. Vepra je poslala Artemida, koja je ionako božica životinja, ili Ares, bog rata, koji voli ubijati. Afrodita je zaplakala nad smrću i bila bijesna na Mojre, koje su moćnije od bogova. Zeus je uskrsnuo Adonisa koji je ponovno postao bog. Uz njega se veže i smjena godišnjih doba.

Vanjske veze[uredi - уреди]