Mauro Servije Honorat

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Servije)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
"Servije" preusmerava ovamo. Za rimskog kralja, v. Servije Tulije; za rimskog pravnika iz 1. veka pne., v. Servije Sulpicije Ruf.
Servije komentariše Vergilija, ilustracija iz 15. veka, Francuska.
Izdanje Vergilija sa Servijevim komentarom levo od Vergilijevog teksta, 16. vek.

Servije (latinski: Servius, rođen oko 370. n.e.[1]), punim imenom Mauro ili Marije Servije Honorat (Maurus ili Marius Servius Honoratus), bio je poznoantički rimski gramatičar i autor znamenitog komentara Vergilijevih dela, koji je sastavio na temelju danas izgubljenog komentara Elija Donata.[2] Lik Servija kao još mladog čoveka pojavljuje se u Makrobijevom dijaloškom delu Saturnove svečanosti,[3] koje se smešta u 383–384. godinu nove ere.[4]

Komentari[uredi | uredi kod]

Glavno Servijevo delo jeste opširan komentar uz Vergilijeve Pastirske pesme, Pesme o zemljoradnji i Eneidu.[5] Komentar je sačuvan u dve različite rukopisne tradicije.[6] Prvu čini relativno kratak komentar, koji se u samim rukopisima pripisuje Serviju. Druga grupa rukopisa, od kojih svi potiču iz 10. i 11. veka, sadrži isti tekst, ali u okviru znatno poširenog komentara. Opširni dodaci jasno odskaču od stila izvornika; ni u jednom od ovih rukopisa ne spominje se Servijevo ime, a taj se komentar danas naziva "proširenim Servijem" (Servius auctus) ili, pak, "Danijelovim Servijem" (Servius Danielis), po Pierreu Danielu, koji ga je prvi objavio 1600. godine.[7] "Dodati materijal nesumnjivo je drevan i nije mnogo kasniji od vremena u kojem je živeo Servije, a velikim se delom zasniva na historijskoj i antikvarskoj književnosti koja je danas izgubljena. Autor tih dodataka ostaje nepoznat i možda je bio hrišćanin",[8] premda teza o autorovoj pripadnosti hrišćanskoj religiji stoji na dosta nesigurnim temeljima, a svakako nije tačna, ako se zapravo radi Eliju Donatu, kako se često pretpostavlja.

Premda u Servijevom komentaru nema nekog višeg stupnja razumevanja Vergilijevog pesništva[1] i premda je komentar sačuvan u interpoliranom stanju, on ipak predstavlja izuzetno važno delo, budući da sadrži mnoge citate iz drugih antičkih dela koja su se u međuvremenu izgubila, te donosi obilje zanimljivih obaveštenja o manje jasnim elementima iz istorije, klasičnih starina, rimske religije i mitologije.[5]

Druga dela[uredi | uredi kod]

Sačuvana su i druga Servijeva dela: beleške o gramatici Elija Donata (Explanatio in Artem Donati), gde uz svoja objašnjenja navodi i gledišta drugih gramatičara,[1] zatim traktat o metričkim završecima u stihu (De finalibus), spis o različitim pesničkim metrima (De centum metris) te spis o Horacijevim metrima (De metris Horatii); delo pod naslovom Glose gramatičara Servija (Glossae Servii grammatici) predstavljaju apokrifnu kompilaciju.[2]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Vratović 1977, str. 293
  2. 2,0 2,1 Hornblower & Spawforth 2003, s.v. Servius
  3. Budimir & Flašar 1991, str. 606
  4. Davis 1969, str. 9
  5. 5,0 5,1 Ramsay 1867, s.v. Servius Maurus Honoratus
  6. Pregled rukopisne tredicije daje Charles E. Murgia, Prolegomena to Servius 5: the manuscripts (University of California Classical Studies 11), University of California Press, 1975.
  7. I. Biffi & C. Marabelli (eds.), Figure del pensiero medievale. Fondamenti e inizi IV-IX secolo, Jaca Book, 2009, str. 306
  8. Encyclopaedia Britannica, 1911, s.v. "Servius Maurus Honoratus".

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]