Prosvjetiteljstvo

Izvor: Wikipedia

Prosvjetiteljstvo je duhovni pokret u Evropi 18. vijeka koji je nastojao zamijeniti dotadašnji dogmatski pristup u književnosti, filozofiji i nauci s individualnim kritičkim promišljanjem.

Na prosvjetiteljstvo veoma je uticao racionalizam. U prosvjetiteljstvu um je vrhovno načelo, i rješenja svih pitanja vezana su za svjetla uma (pro-svjetiteljstvo).

Prosvjetiteljstvo daje optimistični pogled na budučnost; smatra da će čovječanstvo u budućnosti ostvariti ono što je racionalno. Centralna ideja prosvjetiteljstva je slavljenje razuma kao moći preko koje čovjek shvata cijeli kosmos i poboljšava svoje životne uslove. Za glavne odlike racionalnog čovjeka smatrane su: znanje, sloboda i sreća. Ono daje kritiku prošlosti, posebno srednjeg vijeka kojeg su smatrali vijekom neznanja i predrasuda. Ciljevi u prosvjetiteljstvu su: prirodno pravo, prirodni odgoj, prirodna religija.

Prosvjetitelji sakupljaju korisna znanja u cilju podučavanja i odgoja. Tako nastaje značajno djelo u historiji kulture "Enciklopedija ili obrazloženi rječnik nauke, umjetnosti i zanata". Enciklopedija je pisana od 1751. do 1780. godine i objavljena je u 35 knjiga.

Centar ovog pokreta je Francuska. Odlika prosvjetitelja je ta što se oni usmjeravaju na praktične životne probleme kao što su (država, vlast, vjera, odgoj, moral i drugo).

Glavni predstavnici prosvjetiteljstva u Francuskoj su:

Smatra se da je prosvjetiteljstvo imalo značajan utjecaj na ideologe francuske revolucije.

Relevantni članci[uredi - уреди]


Heraldic hourglass .svg Nedovršeni članak Prosvjetiteljstvo koji govori o historiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.