George Washington

Izvor: Wikipedia
George Washington
George Washington

Mandat
30. travnja 1789. – 4. ožujka 1797.
Potpredsjednik   John Adams
Prethodnik inauguracijski nositelj
Nasljednik John Adams

Rođenje 22. veljače 1732.
Sjedinjene Američke Države Westmoreland, VA, Sjedinjene Države
(tada Ujedinjeno Kraljevstvo Britanska Amerika)
Smrt 14. prosinca 1799.
Sjedinjene Američke Države Mount Vernon, VA, Sjedinjene Države
Politička stranka nestranački
Supruga Martha Washington

Potpis
George Washington signature.svg

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginija, SAD, 22.2. 1732. - Mount Vernon, Virginia, 14.12. 1799.), američki političar i predsjednik SAD-a od 1789. do 1797. godine.

  • geometar, posjednik plantaža, vrhovni zapovjednik Kontinentalne vojske tokom Sjevernoameričkog rata za neovisnošću, 1. predsjednik Sjedinjenih Američkih država (1789.-1797.) godine.
  • U Sjedinjenim Američkim Državama je poznat kao "otac nacije" (Father of the Nation).

Životopis[uredi - уреди]

Već po samome svom podrijetlu, George Washington je bio dio gospodarstvene i kulturne elite države Virginije koja je mahom bila sačinjena od posjednika plantaža i robovlasnika. Oba roditelja, Augustine Washington (1693.-1743.) i Mary Ball (1708.-1789.) su bili engleskog podrijetla. Najprije 1749. je bio uposlen kao geometar i to između ostalog u dolini Shenandoah. Pedesetih godina 18. stoljeća postaje putom nasljedstva, ženidbom i raznoraznim kupoprodajama zemljišnih posjeda jednim od najbogatijih ljudi Virginije.

Rat s Francuskom i "indijanski rat"[uredi - уреди]

1754. proglašen je brigadirom milicije države Virginije kojom prilikom je izgradio vrlo mnogo utvrda na zapadnoj granici Virginije i vodio je pregovore sa Francuzima koji su bili prodrli u dolinu rijeke Ohio. Napetosti iz ovih pregovora doveli su do rata (1754.-1763.) godine između Francuske i indijanskih savezničkih plemena protiv Britanaca (engl. "French and Indian War" – u Europi poznato kao: Sedmogodišnji rat). Washington je prvo 1754. sudjelovao u sukobu s francuskim postrojbama u blizini današnjeg Pittsburgh gdje je porazio jednu francusku postrojbu ali je kasnije zbog francuske premoći bio okružen u utvrdi "Fort Necessity" i bio prisiljen na kapitulaciju i bezuvjetno povlačenje. Sljedeće godine je sudjelovao sa svojom milicijom kao pratnja tkz. Braddockove ekspedicije britanske vojske. Tijekom bitke na Monongaheliji bila su pogođena sva tri konja na kojima je on jahao. U toj bici je pokazao izvrsnim zapovjednikom jer je usprkos porazu uspio organizirati povlačenje snaga. Poslije toga organizira prvi regularni puk u Virginiji koji sudjeluje u ratu i postaje također i prvim zapovjednikom svih snaga u Državama. Kao zapovjednik uspješno brani granice Virginije od Francuza, iako se pravi rat zapravo odvija u susjednim provincijama. 1758. godine odigrao je ključnu ulogu prilikom zauzimanja strateški važne utvrde Fort Duquesne (današnji Pittsburgh). 1759. godine napušta mjesto zapovjednika pukovnije i postaje zastupnik u predstavničkom domu Virginije.

Između ratova[uredi - уреди]

Još tijekom rata George Washington se 1757. godine oženio s Marthom Dandridge Custis, bogatom udovicom Daniela Parke Custisa i prešao živjeti na plantaži Mount Vernon. Kao zastupnik Virginije se istakao na prvom Kontinentalnom kongresu u Philadelphiji 5. rujna 1774. godine, na kojemu su razmatrane zajedničke mjere protiv britanske kolonijalne politike, a na drugom Kongresu 10. svibnja 1775. godine je postavljen za vrhovnog zapovjednika jer je smatran najpovoljnijom ličnosti koja bi mogla povezati južne i sjeverne američke kolonije.

Američki rat za neovisnost[uredi - уреди]

George Washington je zapovjedništvo nad Kontinentalnom vojskom preuzeo 3. srpnja 1775. godine poslije sukoba s Britancima kod Banker Hilla. Nakon što je uspješno istjerao Britance iz Bostona, izgubio je bitku kod Long Islanda 1776. godine i povukao se s vojskom prema Valley Forge, izvan utjecaja Britanaca kako bi se ponovno organizirao i odmorio snage.

25. prosinca 1776. godine Washington je uspješno prešao rijeku Delaware River i nanio poraz Britancima kod Trentona, New Jersey, a nakon toga i 3. siječnja 1777. godine kod Prestona, čime je uspio ponovno podignuti narušeni moral kod vojnika Kontinentalne vojske.

Washington je zapovijedao trupama tijekom revolucije i vezao britanske snage za centar zemlje, dok su general Gates i zapovjednik milicije Benedict Arnold izvojevali pobjedu protiv Britanaca u najznačajnijoj bici kod Saratoge 17. listopada 1777. godine, nakon čega je i Francuska priznala Sjedinjene Američke Države, a malo kasnije i Španjolska i Nizozemska.

Uz pomoć Francuza pod zapovjedništvom markiza de Lafayette 19. listopada 1781. je pobijedio Britance pod vođstvom generala Cornwallisa u bici kod Yorktowna, što je ujedno i označilo i kraj rata. Pa je tako Britanija 30. studenog 1782. godine potpisala primirje a 3. rujna 1783. godine i mir u Versaillesu i priznala neovisnost Sjedinjenih Američkih Država.

Predsjedništvo[uredi - уреди]

Kabinet Georgea Washingtona
Služba Ime Mandat
Predsjednik George Washington 1789–1797
Potpredsjednik John Adams 1789–1797
Državni sekretar Thomas Jefferson 1790–1793
Edmund Randolph 1794–1795
Timothy Pickering 1795–1797
Sekretar za financije Alexander Hamilton 1789–1795
Oliver Wolcott, Jr. 1795–1797
Sekretar za rat Henry Knox 1789–1794
Timothy Pickering 1795–1795
James McHenry 1796–1797
Ministar pravde Edmund Randolph 1789–1794
William Bradford 1794–1795
Charles Lee 1795–1797

Nakon rata (1787. godine) vrlo aktivno sudjeluje u radu Kongresa i kao predsjednik Konvencije ujedinjenja mnogo doprinosi u stvaranju prvog ustava Sjedinjenih Američkih Država. Kongres ga je zatim 4. veljače 1789. godine imenovao za prvog predsjednika Sjedinjenih Američkih Dražava a zatim i 1792. godine ponovno. On je jedini predsjednik koji je dosada jednoglasno izglasan za predsjednika.

Washington je prvi sastanak predsjedničkog kabineta održao 25. veljače 1793. godine. Težio je da se uklone razlike i nesloge između sjevernih i južnih država SAD-a, a u vanjskoj politici zauzeo je neutralan stav prema francuskim revolucionarnim ratovima, što je stvorilo veliku opoziciju prema njegovoj politici u SAD i on se zbog toga odbio kandidirati po treći put za predsjednika SAD-a 1796. godine. Osim toga 1791. godine je uveo porez na potrošnju whiskeya. Ovaj porez je naišao na velike proteste , posebno u graničnim područjima, pa je tako u srpnju 1794. godine u Allegheny County, Pennsylvanija, izbija tkz., u povijesti poznata «Whiskey revolucija». Tkz. vrlo nepopularan Jay ugovor, po kojemu je izbjegnut ponovni rat s Velikom Britanijom je označio također period njegovog predsjednikovanja, nakon čega je on prvi put javno kritiziran da je Britancima učinio velike ustupke.

Poslije svog predsjedničkog mandata 1797. godine Washington se povlači iz političkog života.

Slijedeće godine ga je tadašnji predsjednik John Adams zbog moguće opasnosti novog rata protiv Britanaca postavio za vrhovnog zapovjednika s činom general bojnika na čelo vojske u svrhu zastrašivanja Britanaca, pri čemu je njegova uloga bila samo formalna.

Prethodnik: Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
1789. - 1797.
Nasljednik:
nema John Adams
1797. - 1801.


P vip.svg Nedovršeni članak George Washington koji govori o ličnosti je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.