1801

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1801.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1770-e  1780-e  1790-e  – 1800-e –  1810-e  1820-e  1830-e
Godine: 1798 1799 180018011802 1803 1804
1801. po kalendarima
Gregorijanski 1801. (MDCCCI)
Ab urbe condita 2554.
Islamski 1215–1216.
Iranski 1179–1180.
Hebrejski 5561–5562.
Bizantski 7309–7310.
Koptski 1517–1518.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1856–1857.
Shaka Samvat 1723–1724.
Kali Yuga 4902–4903.
Kineski
Kontinualno 4437–4438.
60 godina Yin Metal P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11801.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1801 (MDCCCI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru.

1801:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Centralna Evropa 1801.
Francuska Republika 1801.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Thomas Jefferson
Aleksandar I

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

  • 2. 5. - Neuspešna francuska opsada toskanske tvrđave Porto Ferrajo na Elbi (do oktobra).
  • 6. 5. - Akcija od 6. maja 1801: britanski brik HMS Speedy zarobljava mnogo veću špansku šebek-fregatu El Gamo blizu Barcelone.
  • 10. 5. - Počinje Prvi berberski rat: paša Tripolija Jusuf Karamanli je objavio rat SAD, posjekavši stjegovni jarbol ispred konzulata, nakon što je Jefferson odbio zahtjevani danak.
  • 13. 5. (23 Floréal) - Cisalpinska Republika podeljena u 12 departmana.
  • 14. 5. - Admiral Nelson stigao do Revala (Talinna), ruski car Aleksandar pregovara o miru.
  • 20. 5. - 6. 6. - Rat naranči: Španija podstaknuta od Napoleona da napadne Portugal, koji nije želeo prekinuti savez sa Britanijom.
  • 27. 5. - Francuska ekspedicija Nicolas Baudina stiže do Australije; otkriva Otoke Montebello itd.
  • 29. 5. - Helvetska Republika ima novi ustav, tzv. Malmaisonski, nametnut od Napoleona. Napoleon i Talleyrand žele otupiti oštricu revolucionarnosti i nacionalizma u klijentskim republikama, delom zbog kompromisa sa ostalim silama.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 6. 6. - Badajozkim ugovorom okončan špansko-portugalski sukob: Portugal gubi Olivençu.
  • 13. 6. (24 Prairial) - Algeciraska kampanja: francuski kontraadmiral Linois kreće iz Toulona, ne bi li se pridružio franko-španskoj floti kod Cadiza (mora proći Gibraltar).
  • 27. 6. (8 Messidor) - Francuzi u Kairu, na čelu s gen. Belliardom, predali se britansko-osmanskim snagama nakon opsade.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Napoleon potpisuje Konkordat
  • 15. 7. (26 Messidor) - Konkordat iz 1801.: sporazum Napoleona i pape Pija VII. (na snazi do 1905).
  • jul - Britanci zauzeli, uz prećutan pristanak, portugalsko ostrvo Madeira (do 1802).
  • 18. 7. - Matthew Flinders zaplovio prema Novoj Holandiji, tj. Australiji (do 1803).
  • 26. 7. - Nakon smrti Umdat ul-Umare, njegov naslednik potpisuje ugovor kojim država Arkot u južnoj Indiji dolazi pod britansku vlast (generalni guverner Britanske Indije je Richard Wellesley).

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

  • 1. 8. - Akcija od 1. avgusta 1801: američka škuna USS Enterprise zarobila tripolitansku polaku.
  • 4. i 15/16. 8. (4 i 27/28 Thermidor) - Napadi na Boulogne: admiral Nelson ne uspeva razbiti francusku flotilu.
  • 19. 8. - Janičari ušli u Gornji grad Beogradske tvrđave i praktično zarobili vezira Hadži Mustafu.
  • 24. 8. (6 Fructidor) - Pariski ugovor: Francuska garantuje Bavarskoj posede na desnoj obali Rajne i nadoknadu za levoobalne (približavanje dve zemlje).

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Jacquardov razboj, bušene kartice u prednjem planu
  • 2. 9. (15 Fructidor) - Opsada Aleksandrije: Francuzi se predaju posle 16 dana. Vojska, na čelu s gen. Menouom se može vratiti kući ali teško oružje i brodovi pripadaju Britancima ili Turcima. Britanci uzimaju i Kamen iz Rosette. U Egiptu dolazi do borbe za prevlast između Osmanlija, mameluka i egipatskih plemića, u kojoj Muhamed Ali odnosi prevagu 1805.
  • 11. 9. - U Leipzigu je premijerno izvedena romantična tragedija Friedricha Schillera "Djevica Orleanska", doživjevši velik uspjeh.
  • 12. 9. - Potvrđen dekret o priključenju Gruzije Rusiji.
  • 15. 9. - Krunisan ruski car Aleksandar I.
  • 19 - 25. 9. - U Parizu se održava 2. izložba proizvoda francuske industrije, Joseph Marie Jacquard prikazuje svoj razboj (dobija bronzanu medalju) - začetak programabilnih mašina.
  • 29. 9. (7 Vendémiaire an X) - Madridski ugovor između Francuske i Portugala: Francuska Gvajana proširena na račun Portugalskog Brazila; portugalske luke zatvorene za britanske brodove.

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

  • 1. 10. (9 Vendémiaire) - U Londonu potpisani preliminarni članci mira između V. Britanije i Francuske.
  • 8. 10. (16 Vendémiaire) - Mirovni sporazum Francuske i Rusije.
  • 9. 10. - Preliminarni mir između Francuske i Osmanskog carstva.
  • oktobar - Pobuna na Haitiju na čelu sa Hyacinthe Moïseom, zbog prinudnog rada u očekivanju francuske ekspedicije.
  • 17. 10. - Prevrat u Batavijskoj Republici: proguran je ustav sa reakcionarnim elementima, Republika postaje Komonvelt. Sistem je autoritarniji, nestaje revolucionarna ikonografija.
  • 21. 10. (29 Vendémiaire) - Pobuna crnih vojnika na Gvadalupi.
  • 28. 10. (6 Brumaire) - Pobuna francuskih zarobljenika na britanskom brodu Prince u Indijskom okeanu - preuzeli su kontrolu nad brodom i otplovili prema Mauricijusu.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

  • 10. 11. - Britanci preuzimaju pola države Awadh na severu Indije, kao i upravu nad vojskom.
  • novembar - Lionska konsulta: predstavnici Cisalpinske Republike stižu u Lion na vanredno zasedanje, na kome će u januaru biti proglašena Italijanska Republika.

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

"Dahije ubijaju Mustafa-pašu"

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • 1801-03 - Harambaša Laza ima najpoznatiju hajdučko-razbojničku družinu u Beogradskom pašaluku, strah i trepet na austrijskoj strani - u njoj četuje i Stanoje Glavaš[4].
  • Prvi put održan popis stanovništva u Francuskoj.
  • Marko Vojnović dobio čin admirala u ruskoj mornarici.
  • Atanasije Stojković piše roman "Aristid i Natalija", kao i naučno delo "Fisika, prostim jezikom spisana za rod slaveno-serbskij".
David: "Napoleon prelazi Alpe" (prva od pet verzija)

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1801.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Istorija s. n. IV-1, 415
  2. Istorija s. n. IV-1, 416
  3. Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda - Početak ustanka u Srbiji. rastko.rs
  4. Istorija s. n. IV-1, 424
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I)