1830

Izvor: Wikipedia
Ovo je članak o godini 1830.
Milenijum: 2. milenijum
Vijekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1800-e  1810-e  1820-e  – 1830-e –  1840-e  1850-e  1860-e
Godine: 1827 1828 182918301831 1832 1833
1830 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1830
MDCCCXXX
Ab urbe condita 2583
Islamski 1245 – 1246
Iranski 1208 – 1209
Hebrejski 5590 – 5591
Bizantski 7338 – 7339
Koptski 1546 – 1547
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1885 – 1886
 - Shaka Samvat 1752 – 1753
 - Kali Yuga 4931 – 4932
Kineski
 - Kontinualno 4466 – 4467
 - 60 godina Yang Metal Tigar
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11830
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1830. (MDCCCXXX) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Revolucije u Francuskoj, Nizozemskoj i Poljskoj.

Događaji[uredi - уреди]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]

Nezavisna Grčka (modro)
  • 1. 1. - Učitelj Đorđe Nikolajević otvario prvu srpsku osnovnu školu u Dubrovniku pod austrijskom vlašću, ali dalmatinski namesnik Franjo Tomašić je zatvara već posle mesec dana[1].
  • januar - Izlazi prvi tom Lyellovih "Principa geologije" koji dokazuju da je planeta mnogo starija od nekoliko hiljada godina.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]

Trikolora definitivno postaje zastava Francuske
  • 7. 9. - Gomila zapalila vojvodsku palatu u Braunschweigu.
  • 15. 9. - Svečano otvorena Liverpool and Manchester Railway, prva međugradska železnica sa redovnim rasporedom i isključivom parnom snagom, sa duplim kolosekom. Poginuo političar William Huskisson.
  • 16 - 20. 9. - Neredi u Berlinu, nazvani Krojačka revolucija (Schneiderrevolution).
  • 22. 9. - Flag of Venezuela (1830-1836).svg Valensijski kongres usvaja ustav čime je dovršena separacija Države Venecuele od Velike Kolumbije. Ostatak V. K. čini Republiku Novu Granadu.
  • 28. 9. - Nadvojvoda Ferdinand okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja u Požunu, kao Ferdinand V. Ugarski sabor zatim neuspešno želi uvesti mađarski jezik kao službeni u svim uredima i dati protestantima građansko pravo i u Hrvatskoj (protivno tamošnjem zakonu iz 1608) - Mađari smatraju Hrvatsku prostim dijelom Ugarske[7].

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]

Hatišerif je pročitan na Tašmajdanu

Kroz godinu[uredi - уреди]

  • 1829-30 - Skupština Vasojevića usvojila Vasojevićki zakon u 12 točaka.
  • Osmansko carstvo gubi Grčku, Alžir i Srbiju.
  • Knez Miloš sprečio nastajanje srpskih spahija namesto turskih, načelom da zemlja pripada onome ko je radi (Srbija će biti zemlja sitnog poseda).
  • Umro leskovački Šašit-paša - njegovi rođaci, naročito sestrići Osman i Selim Vrenčević, počinju čitlučenje sela i progon Srba (do 1832)[13].
  • Skadarski Mustafa-paša Bušatlija raskinuo sa Portom, osvaja "severnu i zapadnu Makedoniju, kao i zapadnu Bugarsku do linije Sofija-Samokov-Dupnica-Ćustendil-Veles-Debar"[14].
  • Hrvatski narodni preporod: Ljudevit Gaj u Budimu objavio Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja.
  • Protonotar Josip Kušević napisao De municipalibus iuribus et statutis regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae čime dokazuje da je Hrvatska ravna Ugarskoj.
  • Tri franjevačka samostana mole od sultana dozvolu za podizanje škola "kao Grci i Srbi"[15].
  • Pošto su Austrijanci regulisali svoju obalu Dunava i došlo do češćih poplava[16], knez Miloš naredio da se naselje Poreč premesti i dobije naziv Milanovac (kasnije Donji -).

Rođenja[uredi - уреди]

Smrti[uredi - уреди]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1830.

Reference[uredi - уреди]

  1. Istorija s. n. V-2, 289
  2. 2.0 2.1 Narodne skupštine za vreme prve vladavine Miloša i Mihaila Obrenovića (1815-1842), parlament.gov.rs
  3. Istorija s. n. V-1, 116
  4. Istorija s. n. V-1, 230
  5. Ulični fenjeri, staribeograd.com
  6. Šišić, 410
  7. Šišić, 411
  8. Testament svetog Petra Cetinjskog, rastko.rs
  9. 9.0 9.1 Njegoš - Izabrana pisma, rastko.rs
  10. Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
  11. Jovanović, Vojislav M. (1954) O liku Filipa Višnjića i drugih guslara Vukova vremena, rastko.rs
  12. Pašić Slobodan (18. februar 2012.) Melenci: Zaboravili Lazara Zubana, Novosti
  13. Istorija s. n. V-1, 239
  14. Bogdanović, Dimitrije Knjiga o Kosovu... V Oslobodilački pokreti Srbu u XIX veku, rastko.rs
  15. Ćorović, Vladimir (1925) Bosna i Hercegovina - Kulturne prilike, rastko.rs
  16. Sofronijević, Mira (1995) Kapetan Miša Anastasijević - Podunavski Rotšild, rastko.rs
  17. Šerović, Petar D. Iz istorije staroga Risna, rastko.rs
  18. Matavulj, Simo Boka i Bokelji, rastko.rs
  19. Hrvatska enciklopedija, Ilić, Sevastijan, enciklopedija.hr
Literatura
  • Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata - Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918., drugi dio. ISBN 953-214-198-7
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
    • Peta knjiga drugi tom (V-2)