Perpera

Izvor: Wikipedia
Perpera.gif
Perpera
', 1683. - 1803.
srebro
, 3,98 i 6,42 gr.
, Dubrovačka Republika

Perpera je bila srebrna kovanica, koju je kovala Dubrovačka Republika od 1683. - 1803.[1]

Historija[uredi - уреди]

Perpera je isprva bila samo obračunski novac[1], jer se po čitavom Balkanu zadržala upotreba i ime bizantskog novca hiperpiron (grčki: ὑπέρπυρον), i Car Dušan kovao je vlastite perpere, kako su Dubrovčani intezivno trgovali po čitavom Balkanu - tako su od 1683. počeli kovati tu novčanicu, uz svoje klasične dinare, mince, solde, dukate, libertine, talire i artiluke. Perpera je kovana skoro do samog kraja postojanja republike 1803.

Oblik i vrijednost[uredi - уреди]

Perpera je kovana od srebra u dvije nominale[2], težine od 3,98 i 6,42 grama, a promjera od 26 do 29 mm, od 1801. do 1803. kovane su perpere pomjera 24 mm, od lošijeg srebra i poluperpere. Na aversu perpere bio je lik zaštitnika grada - sv. Vlaha, sa maketom grada i biskupskim štapom, sa natpisom okolo kovanice; PROT(ector) RÆIP(ublicae) RHAGVSINÆ. Lijevo i desno od sveca bila su inicijalna slova njegova imena S B (Sanctus Blasius), a ispod godina kovanja. Na reversu je bio lik Krista okruženog zvjezdama i natpisom SALVS TVTA.

Perpera je vrijedila 12 dubrovačkih dinara, odnosno 72 dubrovačka solda, ili 0,33 dubrovačka dukata. [3][1] Da malo pojasnimo koliko je ta vrijednost bila, u to vrijeme godišnja zakupnina manje kuće u gradu iznosila je 5 do 8 perpera, a za 1 perper moglo se kupiti 90 litara vina. [3] Vrijednost prerpere nije bila konstantna, pred kraj republike opala joj je vrijednost.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 davor. "hrvatska numizmatika". http://numizmatika.antikviteti.net/pojma/pp.html. pristupljeno 21.09.2011.. 
  2. Pavao Krmpotić (17. rujna 2001.). "Numizmatičko blago Dubrovnika". Dom i svijet, 352. http://www.hic.hr/dom/352/dom07.htm. pristupljeno 21.09.2011.. 
  3. 3.0 3.1 Pavao Krmpotić (2006). "Kazneni postupak prema srednjovjekovnom statutarnom pravu Dubrovačke Republike". Pravnik, 40, 2 (83). http://hrcak.srce.hr/file/13029. pristupljeno 21.09.2011.. 

Vanjske poveznice[uredi - уреди]