1693

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1693.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1660-e  1670-e  1680-e  – 1690-e –  1700-e  1710-e  1720-e
Godine: 1690 1691 169216931694 1695 1696
1693. po kalendarima
Gregorijanski 1693. (MDCXCIII)
Ab urbe condita 2446.
Islamski 1104–1105.
Iranski 1071–1072.
Hebrejski 5453–5454.
Bizantski 7201–7202.
Koptski 1409–1410.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1748–1749.
Shaka Samvat 1615–1616.
Kali Yuga 4794–4795.
Kineski
Kontinualno 4329–4330.
60 godina Yin Voda P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11693.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

1693. bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po Gregorijanskom kalendaru i redovna godina koja počinje u nedjelju po Julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

Erupcija Etne 1693.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 5. 4. - Predlog generala Hajzlera da se srpske čete podrede carskim zapovednicima, a civili nasele na Kumansko polje između Dunava i Tise, odn. da se zanatlije i trgovci presele u Budim i Peštu[1].
  • april - Izdat ferman hercegovačkom paši da ne čini smetnje mitropolitu Simeonu pri sakupljanju dažbina, istaknuto pravo da ih ima pravo pobirati i od katolika - ali Mlečani mu nisu dozvolili povratak u Tursku[5].
  • 18. 5. - Rat Velike alijanse: snage Luja XIV napadaju Heidelberg. Francuzi osvajaju grad četiri dana kasnije i raznose tornjeve dvorca uz pomoć eksploziva.
  • maj - Okončana Suđenja vešticama iz Sаlema: oslobođeni preostali optuženi.
  • jun - Umro hrvatski ban Nikola Erdödy, kralj Leopold će na molbu Hrvata imenovati grofa Adama Batthyányja (do 1703)[6].
  • jun - Srbi iz kraja oko Marče se okupili u Lipovčanima, poručuju unijatskom episkopu Isaiji Popoviću da se "ostavi zagrebačkog biskupa" inače bi se moglo desiti da jednog dana izginu i on i kaluđeri[1][7].
  • 27. 6. - Bitka kod Lagosa: francuska flota pobjeđuje nizozemsku i englesku flotu kraj Portugala, opljačkano mnogo trgovačkih brodova.
  • jun-jul - Austrijske vlasti neuspešno pokušavaju regrutovati dve srpske regimente za rat protiv Francuske; ipak Antonije Znorić sa 1.000 ljudi se nalazi na francuskom frontu[8].

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • 29. 7. - Bitka kod Neerwindena: snage kralja Williama III. poražene u Belgiji.
  • 31. 7. - Ravanički kaluđeri dobili od ruskih careva darodavnu povelju da svake sedme godine mogu dolaziti u Rusiju da bi dobili pomoć[9]; ove godine i hilandarski jeromonah Jov sakuplja milostinju u Rusiji[10].
  • 4. 8. - 12. 9. - Neuspešna austrijsko-srpska opsada Beograda, ali veliki vezir odvraćen od pohoda ka Erdelju[2]. Veliki vezir prozvao grad "Hajrul-bilad" ("Mesto sreće"), posetio ga i sultan Ahmed II.
  • 14. 9. - Galikanizam: kralj Luj XIV obaveštava papu da je izdao naređenje protiv Deklaracije francuskog sveštenstva iz 1682.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Morejski rat: Mlečani osvojili i razorili Gabelu (ili '94?).
  • Za sremskog unijatskog episkopa postavljen Petar Ljubibratić; Pečujski sud doneo odluku da se pravoslavni Srbi proteraju iz grada, na zahtev biskupa Radonjaja; Srpska milicija ukinuta kao samostalno telo, stavljena pod komandu carskih generala[14].
  • Pravoslavna crkva u mletačkoj Dalmaciji: episkopa Vasilija nasleđuje Nikodim Busović-Šibeničanin (do 1707), patrijarh Arsenije III mu zamera što mu nije došao da ga on zavladiči, a ne filadelfijski arhiepiskop Melentije Tipaldi, unijat (potvrdiće ga 1696)[15].
  • Popovski, ljubomirski i trebinjski Srbi odlučili da se presele u mletačku Dračevicu[16]. Iguman Teofil Radulović pobegao sa 30 kaluđera iz manastira Tvrdoš u Herceg Novi[9].
  • Kralj priznao pravo Hrvatskoj na priključenje Like i Krbave, ali obnova županijskog uređenja ostaje samo na papiru[17].
  • U Lici izbija Prva Brinjska buna zbog neopravdanog ubiranja desetine od žita i sijena[18]. Spor između karlovačkog generalata i ogulinskog kapetana zbog "Vlaha" (Srba) u Plaškom, Otoku, Gomirju i još nekim selima[19].
  • Pećki patrijarh Kalinik I Skopljanac zlostavljan u Jedrenu; Ahmed, sin Jegen-pašinog ćehaje, proglašen naslednikom "monaha Arsenija", u šta su uračunata i crkvena dobra[20].
  • Austrijanci (Sigbert Heister) zauzeli Vilagoš i Jenopolje.
  • Religijski razdor između švicarskih i alsaskih anabaptista. Sljedbenici Jakoba Ammanna postaju Amiši.
  • Tajno društvo Vitezovi apokalipse se organizira u Italiji
  • Academia Operosorum Labacensium se osniva u Ljubljani
  • John Locke objavljuje knjigu Neka razmišljanja o obrazovanju
  • William Penn objavljuje svoj prijedlog o Europskoj federaciji, Esej o sadašnjem i budućem miru u Europi[21]
  • zima 1693/94 - Malo ledeno doba: veoma hladna zima u Francuskoj povrh loše žetve 1693. rezultiraju jednom od najvećih gladi u 17. veku[22]; velika glad 1693-94 ubija 1,7 miliona Francuza[23].

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1693.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Popović, Dušan J. Напуштање Србије и Београда, догађаји непосредно после Сеобе. rastko.rs
  2. 2,0 2,1 Istorija s. n. III-1, 555
  3. Alastair Hamilton; Alexander Hendrik de Groot; Maurits H. Van Den Boogert (2000). Friends and Rivals in the East: Studies in Anglo-Dutch Relations in the Levant from the Seventeenth to the Early Nineteenth Century. BRILL. str. 92–. ISBN 90-04-11854-3. 
  4. „Earthquakes with 50,000 or More Deaths”. earthquake.usgs.gov. 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2013. 
  5. Istorija s. n. IV-1, 532-3
  6. Šišić, Hrvatska povijest 2-V
  7. Veselinović, Rajko L. Од Велике сеобе до смрти патријарха Арсенија III Чарнојевића (1706). rastko.rs
  8. Istorija s. n. III-1, 556
  9. 9,0 9,1 Istorija s. n. III-1, 546
  10. Trifunović, Đorđe. Lesi i leška zemlja u staroj srpskoj književnosti i pismenosti. rastko.rs
  11. Istorija s. n. IV-1, 533
  12. Historija n. J., 1124
  13. Istorija s. n. III-1, 560
  14. Ćorović, Vladimir. Srbi u Ugarskoj. rastko.rs
  15. Istorija s. n. III-1, 559
  16. Komar, dr Goran (2001). Svetouspenski manastir Savina u Meljinama kod Herceg-Novog. rastko.rs
  17. Historija n. J., 1004
  18. Krajiške bune Arhivirano 2014-08-26 na Wayback Machine-u. stajnica.com
  19. Istorija s. n. IV-1, 70
  20. Istorija s. n. IV-1, 535
  21. „William Penn”. Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 15. ožujka 2013. 
  22. The little Ice age in Europe Arhivirano 2008-08-22 na Wayback Machine-u. sunysuffolk.edu
  23. 1693-1694 : Les années de misère. alertes-meteo.com
Literatura
  • Ferdo Šišić. Hrvatska povijest. Drugi dio /Poglavlje V.. (hr Wikizvor)
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5 (III-1)
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: 1693