1690

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1690.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1660-e  1670-e  1680-e  – 1690-e –  1700-e  1710-e  1720-e
Godine: 1687 1688 168916901691 1692 1693
1690. po kalendarima
Gregorijanski 1690. (MDCXC)
Ab urbe condita 2443.
Islamski 1101–1102.
Iranski 1068–1069.
Hebrejski 5450–5451.
Bizantski 7198–7199.
Koptski 1406–1407.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1745–1746.
Shaka Samvat 1612–1613.
Kali Yuga 4791–4792.
Kineski
Kontinualno 4326–4327.
60 godina Yang Metal Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11690.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1690 (MDCXC) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 1. 1. - Bitka kod Kačanika: Tatari pobedili Srbe, Nemce i Mađare, Karpoš se izvukao iz Kačanika[1]. Narednih dana: Georg Christian von Holstein povlači vojsku u Niš, ostavlja srpsku posadu u Prokuplju; Karpoš uhvaćen u Kumanovu i nabijen na kolac u Skoplju[2].
  • 9. 1. - General Veterani preuzeo u Nišu komandu nad snagama u Srbiji[2].
  • januar - Dukađinski sandžakbeg Mahmud-paša Hasanbegović napao i zauzeo Prizren, narod beži iz Peći (patrijarh, deo Pikolominijeve regimente i Srpska milicija beže u Beograd), spaljena Priština, na Kosmetu izbija zaraza, tatarske i turske čete pljačkaju i robe[2]. Pošto je Priština zauzeta uz mnoga zverstva, povlačenje vojske i naroda na čelu s patrijarhom Arsenijem III ide preko Novog Pazara i Studenice[3], do Beograda stižu krajem marta.
  • 18. 1. - Pismeno potvrđen prelazak orahovičkog vladike Jovana Rajića na uniju, sledi mu i iguman Grabovca Jevtimije Negomirović[4][5] (Srbi u Pečuju će 1692-3 odbaciti uniju[6]).
  • 23. 1. - Potpukovnik Antonije Znorić porazio jednu tursku vojsku kod Niša. U ovo vreme: kapetan Banštajn sa Srbima zauzeo Studenicu, opljačkao mnogo stoke u Bijelom Polju, a kapetan Toma Kolašinović sa Albancima nanosi gubitke Mahmud-paši[7].
  • 23. 1. - Josip, Leopoldov sin, okrunjen za rimsko-njemačkog kralja.
  • januar-februar - Tatari drže konje u Pećkoj patrijaršiji, Gašli-paša opljačkao Visoke Dečane, iguman Zaharije umro od posledica zlostavljanja[8].
  • 15. 3. - Znorić napada Peć, kasnije dopire do Sofije i vraća se s plenom u Pirot, kapetan Kučenbah u ovo vreme pljačka Novo Brdo[7].
  • 23. 3. - Pirotski kapetan Šenkendorf napada Pernik, vraća se sa stokom; c. Kapetan Strahinja vodi tešku bitku kod Slatke, za šta će na leto od cara dobiti zlatan lanac i carevu sliku[7].

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Bitka kod Beachy Heada
  • 9. 7. - Šenkendorf iz Pirota napada Trn, dva dana kasnije Pernik odakle se opet vraća sa stokom[14].
  • 10. 7. - Bitka kod Beachy Heada: Francuzi potukli anglo-holandsku flotu. Napor za obnovu engleske flote će biti podsticaj i za industrijski razvoj.
  • 10. i 13. 7. - Ofanziva Mustafe Ćuprilića: glavna vojska kreće iz Jedrena; albanske plaćeničke trupe će imati ključnu ulogu u povratku Srbije a učestvuju i jedinice iz Anadolije, Sirije i Egipta; prethodnicu čine tatarski pljačkaši[15].
Dolina reke Boyne
Začetak Kalkute na obalama reke Hugli

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 5. 10. - Književna Accademia dell'Arcadia održala prvi sastanak u Rimu.
  • 6. 10. - Velika seoba Srba: prebačena poslednja grupa izbeglica iz Beograda[5].
  • 8. 10. - Opsada Beograda: Turci se vratili u grad posle kratke opsade i eksplozije barutane koja je potpuno uništila zamak despota Stefana. Tatari prethodnih dana pljačkali Srem[15]. Ludvig Badenski nakon pada Beograda naređuje da se napuste i razore Šabac, Mitrovica, Rača i Brod - panika kod izbeglica, beže prema Budimu, zajedno sa lokalnim Srbima iz današnje Vojvodine (40 dana do Sentandreje)[22]. Kaluđeri nose mošti svetaca (npr. kneza Lazara)[5].
  • 16. 10. - Diploma Leopoldinum: regulisani politički status i sloboda vere u Erdelju, zasebno od Ugarske.
  • 16 - 24. 10. - Bitka za Québec, neuspešni engleski pokušaj protiv Francuza.
  • jesen? - Turci uspjeli privremeno preoteti Slavoniju, osim Osijeka i Virovitice, vlaško naselje oko Podborja (Daruvara, Mala Vlaška) stalo uz Turke, vjerovatno zbog habsburškog zlostavljanja[23]. (Šišić: "a onda [Ćuprilić] okrene na Osijek i ostale neke slavonske gradove; ali ovdje ne učini ništa."[24]).
Shema Papinove mašine s klipom
  • 4. 12. - Razoran zemljotres kod Villacha, šteta i u Istri.
  • 10. 12. - Kolonija Massachusetts prva u Severnoj Americi izdaje bills of credit, vrstu novčanica.
  • 11. 12. - Protekcionalna diploma Leopolda I Srbima, izdata preko Ugarske dvorske kancelarije - obećana komisija za ispitivanje tužbi za nasilje[4][10], nešto proširene privilegije iz avgusta, lokalnim vlastima se naređuje da ih poštuju (zahtevali su ratne poreze od Srba)[17].
  • decembar - John Flamsteed video Uran ali ga je katalogizovao kao zvezdu (34 Tauri).
  • 29. 12. - Zemljotres pogodio Ankonu.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Glad: begunci u Srbiji jedu konjsko i pasje meso, pa i meso mrtvih ljudi[21]. Velika glad i u Bosni - "...U Saraevu izidoše dica mater mrtvu. U Banjoj Luci koga su obisili, obnoć bi ga gladni ljudi svega izili..."[4].
  • Zahumsko-hercegovački mitropolit Savatije Ljubibratić napadao Ljubomir (kod Trebinja) sa mletačkim providurom[25].
  • Bosanski biskup Nikola Ogramić-Olovčić koristi vojsku kako bi franjevce u Slavoniji prinudio na poslušnost[26].
  • Počela s radom habsburška komisija za izradu karte i gruntovnog popisa novoosvojenih dobara u Ugarskoj - jedan od uzroka Rakocijevog ustanka 1703[27].
  • Denis Papin napravio model parne mašine sa klipom.

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1690.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Istorija s. n., 521-2
  2. 2,0 2,1 2,2 Istorija s. n., 522
  3. Historija n. J., 1118
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Ćorović, Vladimir. Velika seoba Srba u Austriju. rastko.rs
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 Popović, Dušan J. Напуштање Србије и Београда, догађаји непосредно после Сеобе. rastko.rs
  6. Istorija s. n., 559
  7. 7,0 7,1 7,2 Istorija s. n., 523
  8. Istorija s. n., 545
  9. 9,0 9,1 Srpske privilegije carskog doma habzburškog. carskepovlastice.blogspot.com
  10. 10,0 10,1 10,2 Kostić, Radonić. Инвитаторија цара Леополда I и привилегије српске. rastko.rs
  11. Istorija s. n., 525
  12. Istorija s. n., 526-7
  13. Cerović, Ljubivoje. Srbi u Slovačkoj. rastko.rs
  14. Istorija s. n., 528
  15. 15,0 15,1 15,2 15,3 15,4 15,5 15,6 Katić, Tatjana Tursko osvajanje Srbije 1690 (preview) Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u. cosbelgrade.com
  16. Setton, 373
  17. 17,0 17,1 Istorija s. n., 527
  18. F. L. Carsten (1 January 1961). The New Cambridge Modern History: The ascendancy of France, 1648-88. CUP Archive. str. 499–. ISBN 978-0-521-04544-5. 
  19. Istorija s. n., 555
  20. Setton, 374-5
  21. 21,0 21,1 Istorija s. n., 532
  22. 22,0 22,1 Istorija s. n., 534
  23. Historija n. J., 1001
  24. Šišić, Hrvatska povijest 2-V
  25. Istorija s. n., 557
  26. Historija n. J., 1004
  27. Historija n. J., 1135
Literatura