Vidin

Izvor: Wikipedia
Vidin
Видин
Utvrda Baba Vida
Utvrda Baba Vida
Koordinate: 43°59′N 22°52′E / 43.983, 22.867
Država  Bugarska
Oblast Vidin
Vlast
 - Gradonačelnik Iwan Zenov
Visina 34
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 68506
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 3700
Pozivni broj 094
Službena stranica www.vidin
Karta
Vidin na karti Bugarska
Vidin
Vidin

Vidin (bugarski : Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske. Blizu je granice sa Srbijom i Rumunjskoj, i važna je prometna točka za prijelaz Dunava (trajekt Vidin - Kalafat). Upravno je središte Vidinske oblasti, i vjersko središte Mitropolije Vidin od 1870 godine.

Vidin je trgovačko središte bogatog poljoprivrednog kraja , poznatog po vinima, u gradu od većih industrijskih pogona djeluje tvornica automobilskih guma.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Vidin je najznačajnija zapadna luka na Dunavu, i ulazna luka u Bugarsku iz srednje Evrope, iz Vidina ide trajekt za grad Kalafat na drugoj obali Dunava u Rumunjskoj. Ovaj trajekt u skoroj budućnosti trebao bi zamijeniti budući Most Kalafat-Vidin.

Vidin je 19. grad po veličini u Bugarskoj, nakon drugog svjetskog rata mu broj stanovništva opada, danas u Vidinu živi preko 30% umirovljenika.

U gradu i okolici (sjeverno od grada) živi značajan broj Vlaha, vlaško ime za Vidin je Diiu.

Historija[uredi - уреди]

Na mjestu današnjeg Vidina, postojalo je keltsko naselje pod imenom Dunonia, nakon pada pod rimsku vlast, Rimljani su sagradili novu utvrdu i nazvali je Bononia. Za rimskih vremena Bononia je bio značajan grad, centar provincije Gornja Mezija, koja je obuhvaćala područje današnje sjeverozapadne Bugarske i istočnu Srbiju. Rimska vladavina nad Vidinom trajala je do 46 ne.

Po doseljenju Slavena u ove krajeve, oni su naselje nazvali Badin ili Bdin, iz tog imena došlo je do današnjeg imena grada - Vidin.

Centar grada Vidina
Pravoslavna katedrala Sv. Demetrije

Najznačajniji spomenik grada tvrđava Baba Vida, podignuta je od 10. st do 14. stoljeća. U ranom srednjem vijeku Vidin je bio značajni grad u Bugarskoj, sjedište mitopolije i velike provincije. Od 1356. do 1365., Vidin je bio središte grada-države Vidinske despotovine.

Vidin za vrijeme vladavine mađarskih križara[uredi - уреди]

Godine 1365 Vidin su zauzeli mađarski križari, za vrijeme njihove vladavine grad je bio prezvan u Bodony. Njihova vlast nije dugo trajala, 1369 Bugarsko carstvo uspjelo je istjerati mađarske vojnike iz grada. No već 1393 godine, cijela Bugarska podpala pod vlast Otomanskog carstva, to je dovelo do pada Bugarskog carstva. Vidin je nekako uspio ostati slobodan sve do 1396 kada ga je zauzeo sultan Bajazid I.

Za vrijeme otomanskog carstva[uredi - уреди]

Pri kraju Otomanske vladavine ( 18. st - 19. st), Vidin je bio centar turske pobune od strane Osmana Pazvantoğlua, protiv centralne vlasti.

Vidin od 19. stoljeća[uredi - уреди]

Za vrijeme Srpsko-Bugarskog rata (1885), grad su opsjedale srpske trupe. I pored velikih napora i žrtava nisu ga uspjele zauzeti, već su odbačene i poražene.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Vidin i danas ima dvije dobro očuvane sednjovjekovne utvrde - Baba Vida i Kaleto. U gradu postoje brojni sakralni objekti, najstariji su pravoslavne crkve Sv. Pantalejmona i Sv. Petke (obje iz 17. st). Katedrala Sv. Demetrija je iz 19. st, u gradu postoji i židovska sinagoga (iz 1894), velika mošeja sa bibliotekom Osmana Pazvantoğlua ( turskog vladara sjeverozapadne Bugarske), iz kasnog 18. st.

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlk | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca