Silistra

Izvor: Wikipedia
Silistra
Силистра
Galerija umjetnina
Galerija umjetnina
Koordinate: 44°7′N 27°16′E / 44.117, 27.267
Država  Bugarska
Oblast Silistra
Vlast
 - Gradonačelnik Ivo Andonov
Visina 6
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 49 166
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 7500
Pozivni broj 086
Karta
Silistra na karti Bugarska
Silistra
Silistra

Silistra (bugarski Силистра), nekad se zvao Drastar ( bugarski Дръстър), to je lučki grad od 49 166 stanovnika ( popis iz 2005 g.), na sjeveroistoku Bugarske, koji leži na južnim obalama Dunava. To je i granični grad prema Rumunjskoj, koja se nalazi preko Dunava. Silistra je upravno središte Oblasti Silistra, i povijesni centar regije Južna Dobrudža.

Historija[uredi - уреди]

Već su rimljani podigli utvrdu 29 ne. na mjestu starijeg keltskog naselja i zadržali keltsko ime - Durostorum (ili Dorostorum). Ta utvrda bila je značajni vojni centar rimske provincije Mezije, a dobila je status grada za vrijeme vladavine cara Marcusa Aureliusa. Od 388 g., Durostorum je sjedište biskupa i centar ranog kršćanstva u regiji.

Nakon diobe Rimskog carstva, grad je podpao pod njegovu istočnu polovicu Bizant i od tad je poznat po grčkom imenu: Δουρόστολον, Durostolon.

Pod kraj 7. stoljeća, Drastar je podpao pod vlast Prvog bugarskog carstva, a biskup Drastara postao je prvi patrijarh Bugarske. Grad je zauzeo Svjatoslav I. Kijevski 969, ali je dvije godine kasnije poražen u Bitci za Dorostoru. Nakon ponovne uspostave vlasti Bizanta nad gradom, on je prezvan u Theodoropolis, po vojničkom svecu Teodoru Stratelatesu, za koga kažu da je kasnije postao car Ivan I. Cimisk Car Samuilo je 976 povratio vlast nad ovim krajem do svog poraza, 1001, nakon kojeg ovim krajem ponovno vlada Bizant.

Od 1186, nakon Bugarsko-Vlaške pobune, grad je postao dio Drugog bugarskog carstva, koje je trajalo do Otomanskog zauzeća Bugarske 1396 Tokom Otomanske vladavine, grad je prezvan u (turski:) Silistre, i bio je dio otomanskog vilajeta (provincije) Rumelije, i sjedište Sandžaka Silistra.

Ovaj sandžak prerastao je u elajet Silistra (turski: Silistre Eyaleti), koji je uključivao veći dio crnomorske obale. Grad je potpao višekratno pod Rusiju za vrijeme nekoliko Rusko-turskih ratova.

Silistra je 1878, nakon Rusko-turski rat 1877.-1878., ušla u sastav tadašnje Kneževine Bugarska, koja je kasnije postala Kraljevina Bugarska 1908

U maju 1913., nakon neuspjelih Bugarsko - Rumunjskih pregovora u Londonu, dvije zemlje prihvatile su arbitražu tadašnjih velesila. One su odlučile na konferenciji u Sankt Petersburgu dati grad Silistru i njenu bližu okolicu ( u radijusu od 3 km) Rumunjskoj. Nakon Drugog balkanskog rata, i Mira iz Bukurešta (1913.) Silistra i cijela pokrajina Južna Dobrudža pripale su Rumunjskoj. Bugarska je ponovno vladala Silistrom tijekom Prvog svjetskog rata jer se Rumunjska predala Centralnim silama (1918), (uključujući Bugarsku). Nakon rata po klauzulama Mira iz Neuillya (1919) Silistra je vraćena Rumunjskoj. Silistra je ostala dio Rumunjske sve dok pod pritiskom Sila Osovine nije napravljen Sporazum iz Krajove 1940., po kojem je grad ponovno pripojen Bugarskoj, ovo stanje potvrđeno je Pariškim mirovnim ugovorom iz 1947 god.

Panoramska slika Silistre na obalama Danava

Stanovništvo grada kroz povijest[uredi - уреди]

Godina Stanovništvo
1888 11,414
1892 11,718
1900 12,133
1908 12,055
1924 13,756
1974 48,000
1985 53,500
2005 49,166

Vanjske poveznice[uredi - уреди]


Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlk | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca