Burgas

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Burgas
Бургас
Grb Burgasa
Grb
Koordinate: 42°30′N 27°28′E / 42.500°N 27.467°E / 42.500; 27.467
Država  Bugarska
Oblast Burgas
Vlast
 - Gradonačelnik Dimitar Nikolov
Visina 30
Stanovništvo (2007)
 - Grad 229 250
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 8000
Pozivni broj 056
Službena stranica Stranice grada Burgasa
Karta
Burgas na mapi Bulgaria
Burgas
Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je četvrti grad po veličini u Bugarskoj (drugi na moru sa 229 250 stanovnika) i turističko središte na Crnomorskoj obali. Grad je središte istoimene bugarske oblasti.

Grad se nalazi na najzapadnijoj točci Crnog mora, u velikom Zaljevu Burgas, sa kopna je okružen jezerima; Vаja, Аtanasovsko i Маndrensko. Burgas je najveća i najvažnija bugarska morska luka. Danas je ključno privredno, kulturno i turističko središte jugoistočne Bugarske, sa međunarodnim aerodromom koji povezuje brojna turistička naselja na južnoj obali Bugarske.

Historija[uredi | uredi kod]

Burgas je nasljednik drevnog grčkog grada Pirgos (grčki: Πύργος), kojeg su osnovali kolonisti iz Apolonije (današnji Sozopol) kao vojnu i osmatračku misiju drugih važnih naselja u toj regiji - Mesembriji. Današnji grad Burgas, prostire se na temeljima Pirgosa, ali i još tri drevna naselja: Castritiona, Skafide i Rosokastrona.


Za vrijeme vladavine Rima, Burgas je nosio ime Deultum, i bio je osnovan kao naselje rimskih vojnih veterana za cara Vespazijana. U srednjem vijeku, izgrađena je mala utvrda nazvana Pirgos (grčki: Πύργος znači toranj). Tek od 17. stoljeća naselje se zove Ahelo-Pirgas. Ovo naselje je kasnije preimenovano u Burgas. Ranih 1800-tih stanovništvo Burgasa se smanjilo nakon učestalih pljački i razbojstava koje su nad njima vršili razbojnici kurdžali.

Zaljev Burgas po noći

Sredinom 19. st. privreda grada se oporavila, zahvaljujući brodogradnji i izvozu žitarica.[1] U vrijeme oslobođenja Bugarske od otomanske vlasti (1885), to je bilo malo naselje sa svega oko 3 000 stanovnika, od kojih su većina bili Grci uz Armence, Turke, Židove i Bugare. Nakon toga počeo je nagli razvoj Burgasa u suvremeni evropski grad. Podignuta je rafinerija i pogoni kemijske industrije, pored grada otvoreni su rudnici željeza i solane.


Privreda[uredi | uredi kod]

U 19. st., sa povećanjem pomorskog prometa u Crnom moru, Burgas je postao značajna luka. Izgradnjom željezničke pruge Solun-Istanbul značaj luke je opao, jer je većina njenog tadašnjeg prometa bila usmjerena prema lukama na jugu Crnog mora; Istanbulu, Trabzonu i drugim.1903 izgrađena je željeznička pruga do Burgasa, tako da je ponovno porastao promet u luci.

Danas je luka grada Burgasa najveća u Bugarskoj i značajan faktor u lokalnoj privredi. Burgas je i univerzitetski grad sa 6 000 studenata. U Burgasu djeluju konzularna predstavništva nekoliko zemalja; Turske, Bjelorusije, Rumunjske, Rusije i Ukrajine.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Burgas, Bulgaria (Eyewitness Travel), Jonathan Bousfield and Matt Willis, Dorling Kindersley Limited, London, Engleska, 2008, strana. 210.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Panorama Burgasa

Gradovi u Bugarskoj The flag of Bulgaria
Ajtos | Asenovgrad | Blagoevgrad | Botevgrad | Burgas | Ćustendil | Dimitrovgrad | Dobrič | Dupnica | Gabrovo | Gorna Orjahovica | Goce Delčev | Harmanli | Haskovo | Jambol | Karlovo | Karnobat | Kazanlak | Krdžali | Lom | Loveč | Montana | Nova Zagora | Panađurište | Pazardžik | Pernik | Petrič | Pleven | Plovdiv | Razgrad | Ruse | Samokov | Sandanski | Sevlijevo | Silistra | Sliven | Smoljan | Sofija | Stara Zagora | Svištov | Šumen | Trgovište | Trojan | Varna | Veliko Trnovo | Velingrad | Vidin | Vraca