1656

Izvor: Wikipedia
Ovo je članak o godini 1656.
Milenijum: 2. milenijum
Vijekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1620-e  1630-e  1640-e  – 1650-e –  1660-e  1670-e  1680-e
Godine: 1653 1654 165516561657 1658 1659
Las Meninas (1656)
1656 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1656
MDCLVI
Ab urbe condita 2409
Islamski 1066 – 1067
Iranski 1034 – 1035
Hebrejski 5416 – 5417
Bizantski 7164 – 7165
Koptski 1372 – 1373
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1711 – 1712
 - Shaka Samvat 1578 – 1579
 - Kali Yuga 4757 – 4758
Kineski
 - Kontinualno 4292 – 4293
 - 60 godina Yang Vatra Majmun
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11656
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1656 (MDCLVI) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u utorak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди]

  • zima 1655/56 -
    • Novi bosanski namesnik Topal Mehmed-paša.
    • Janko Mitrović i Filip Smiljanić sa zadarskim uskocima oplenili Cetinsku krajinu i zarobili 40 Turaka, na povratku došlo do tuče sa mletačkim vojnicima u kojoj gine Smiljanić a Mitrović preuzima četu (odn. Smoljan Smiljanić-Mihaljević ujakovu konjicu)[1].
  • siječanj - Pobunjeni sisački kaptolski kmetovi se privremeno sporazumeli sa Kaptolom[2].
  • 17. 1. - Drugi severni rat: Königsberškim ugovorom vladar Brandenburg-Pruske Friedrich Wilhelm postaje švedski vazal umesto poljskog (do novembra).
  • februar - Novski prvaci uputili u Sarajevo grupu seljaka da se žale na Dubrovčane u vezi hajdučkih napada[3].
  • februar - Hajduci pljačkaju sela u Hercegovini, pristavši brodovima u Rijeci dubrovačkoj; takođe se prelazi i preko Župe a pljačka se i dubrovačka imovina[4].
  • 26. 2. - 4. 3. - Platanski incident (Çınar Incident) - vojnici u Carigradu se pobunili zbog isplate u devalviranom novcu, povešali okrivljene na veliki platan.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди]

Bitka u Dardanelima

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди]

Mehmed-paša Ćuprilić, veliki vezir 1656-61
  • 5. 9. - Ibrahim-paša požeški i Mustaj-beg bihaćki krenuli u robljenje Hrvatske - stići će do Križanić-tornja blizu Karlovca gdje ih je potukao knez Juraj Frankopan[2].
  • 14. 9. - Mehmed-paša Ćuprilić postaje veliki vezir s velikim ovlašćenjima, prvi iz uticajne porodice Ćuprilića (Köprülü) - oporavak Osmanskog carstva. Ali, u ovom trenutku u prestonici je anarhija usled mletačke blokade Moreuza. Sultan Mehmed IV se seli u Jedrene gde se posvećuje lovu[8].

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди]

Kroz godinu[uredi - уреди]

Rođenja[uredi - уреди]

Smrti[uredi - уреди]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1656.

Reference[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 1.2 Istorija s. n., 373
  2. 2.0 2.1 2.2 Horvat, Ban Nikola Zrinski mladji
  3. Istorija s. n., 381
  4. Istorija s. n., 382
  5. Setton, 183
  6. Setton, 184
  7. Istorija s. n., 381-2
  8. Treasure2003, 513
  9. Kočić, Petar Prikazi, zabilješke, članci, rastko.rs
Literatura