Aachen

Izvor: Wikipedia
Aachen
(Oche)
Aachen
Grb Položaj na karti
Grb grada Aachen
Osnovni podaci
Savezna država Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno područje Köln
Stanovništvo 257.935[1] (30. lipnja 2008.)
Gustoća stanovništva 1604/km²
Površina 160,83 km²
Nadmorska visina 125–410 m
Koordinate [1]) 50°46′N, 06°06′E
Poštanski broj 52062–52080
Pozivni broj 0241
(Süden 02408, Verlautenheide 02405, Horbach 02407)
Registarska oznaka AC
Gradonačelnik Marcel Philipp (CDU)
Službena stranica aachen.de
Karta
Aachen na karti Njemačka
Aachen
Aachen

Položaj grada na karti Njemačke


Aachen (od zapadno-germanskog Ahha = "Voda", latinski: Aquisgranum ili Aquae Granni, ripuarski: Oche, francuski: Aix-la-Chapelle, nizozemski: Aken) grad je u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u Njemačkoj, blizu njemačko-belgijsko-nizozemske tromeđe.

Aachen ima 257.935 stanovnika (stanje 2008.) te raznovrsnu industriju (metalo-prerađivačka, strojogradnja, staklarska i tekstilna industrija i dr.) koja se rano razvila na temelju manufakturne proizvodnje i nalazišta ugljena i drugih ruda u blizini. Poznatiji proizvodi iz Aachena su: automobilske gume, staklo, igle, čokolada i medenjaci (Aachener Printen).

Aachen je važno kulturno i turističko središte. U njemu se nalazi, u europskim razmjerima znamenita, stolna katedrala iz 8. stoljeća – tzv. Dvorska kapela Karla Velikog u kojoj se nalaze grobnice Karla Velikog i Otona III., te riznica. Znameniti su i Gradska vijećnica iz 15. stoljeća te Biskupsko sjedište, ali i Visoka tehnološka škola, knjižnice, gradski arhiv, muzeji i poznato lječilište (Bad Aachen) na termomineralnim vrelima (rimsko naselje Aquae Grani).

Povijest[uredi - уреди]

Gradska vijećnica

Aachen postaje važan u 8. stoljeću kada je Karlo Veliki dao sagraditi dvor i katedralu, te Aachen proglasio glavnim gradom Karolinškog carstva. U katedrali su okrunjeni gotovo svi carevi Svetog Rimskog Carstva do 1531. godine.

Stradanja za vjerskih ratova u 16. stoljeću i izbor Frakfurta na Majni za krunidbeni grad njemačkih vladara (1562.) uzrokuje opadanje grada. Godine 1794. Francuzi su okupirali grad, a 1801. priključen je Francuskoj, da bi 1815. pripao Pruskoj.

U 2. svjetskom ratu bio je teško razoren u borbama za prilaz Ruhru.

Sport[uredi - уреди]

Alemannia Aachen je poznati nogometni klub iz Aachena, član 2. Bundeslige, koji je u sezoni 2006./2007. igrao u 1. Bundesligi. Svoje utakmice igra na stadionu Tivoli, kapaciteta 21.632 mjesta.

Zbratimljeni gradovi[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

  1. Број становника по њем. Савезном заводу за статистику. Стање 30. 6. 2010.

Literatura[uredi - уреди]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]