Coordinates: 46°13′N 16°02′E / 46.21°N 16.04°E / 46.21; 16.04

Lepoglava

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Lepoglava
Lepoglava na mapi Hrvatske
Lepoglava
Lepoglava
Koordinate: 46°13′N 16°02′E / 46.21°N 16.04°E / 46.21; 16.04
Država Hrvatska
ŽupanijaVaraždinska
Uprava
 • GradonačelnikMarijan Škvarić
Stanovništvo
 • Ukupno8,718
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
42250
Za kaznionu vidi Logor Lepoglava

Lepoglava (njemački Schönhaupt)je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u dolini Bednje u Hrvatskom Zagorju, jugozapadno od Varaždina, zapadno od Ivanca i sjeveroistočno Krapine, na 46°12′38″N16°2′8″E. Ima 4.084, stanovnika u samom gradu, a 8.718 na cjelokupnom gradskom području (prema podacima iz 2001. godine).

U Lepoglavi se nalazi najstarija i najpoznatija kaznionica u Hrvatskoj, koja dana danas radi.

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Uprava[uredi | uredi kod]

Historija[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Logor Lepoglava

Oko 1400. je u Lepoglavi osnovan pavlinski samostan. Tu je od 1503. do 1644. djelovala prva javna gimnazija u Hrvatskoj. Od druge polovice 17. vijeka djeluje visoka škola kojoj je austrijski car Leopold dao status akademije.

Godine 1786. pavlinski je red ukinut, a od 1854. samostan postaje kaznionica. 1914. je kaznionica proširena, a u njoj su u doba Kraljevine SHS bili utamničeni mnogi znameniti komunisti, uključujući budućeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.

Za vrijeme drugog svjetskog rata kaznionicu preuzima NDH. U njoj su 1945. likvidirani sudionici neuspjelog puča Vokić-Lorković.

Nakon rata je kaznionicu preuzela nova jugoslavenska vlast. U njoj su po završetku Hrvatskog proljeća bili utamničeni mnogi hrvatski nacionalisti, uključujući budućeg predsjednika Franju Tuđmana.

2001. godine je dio stare kaznionice vraćen pavlinskom redu.

Privreda[uredi | uredi kod]

Lepoglava se smjestila se pored šume i brda Ivančice. Stanovništvo se tradicionalno bavi čipkarstvom, međutim ekonomijom grada dominira zatvor.

Slavni ljudi[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

U Lepoglavi je otvorena prva gimnazija u Hrvatskoj, tamo su djelovali pavlini od kojih se naučila i izrada svjetske poznate čipke, također je posojao samostan koji se sad preuređuje. Najstarije orgulje u Hrvatskoj su iz 1649. i nalaze se u pavlinskom samostanu u Lepoglavi, a prema natpisu priskrbio ih je obnovitelj baroknog samostana Pavao Ivanović.[1]

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Kultura[uredi | uredi kod]

Sport[uredi | uredi kod]

U Lepoglavi djeluje rukometni klub Concordia koji igra u trećoj ligi, zatim vrlo uspješan karate-klub, tenis je isto jako zastupljen, u nogometu su prvi u županiji, a djeluje i muški i ženski košarkaški klub.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Zdenko Balog, Gradovi kontinentalne Hrvatske, Križevci 2013., str. 146.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Gradovi i općine Varaždinske županije
Gradovi

Ivanec | Lepoglava | Ludbreg | Novi Marof | Varaždin | Varaždinske Toplice


Općine


Bednja | Beretinec | Breznica | Breznički Hum | Cestica | Donja Voća | Gornji Kneginec | Jalžabet | Klenovnik | Ljubešćica | Mali Bukovec | Martijanec | Maruševec | Petrijanec | Sračinec | Sveti Đurđ | Sveti Ilija | Trnovec Bartolovečki | Veliki Bukovec | Vidovec | Vinica | Visoko

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj