Koprivničko-križevačka županija

Izvor: Wikipedia
Koprivničko-križevačka županija
Zastava Koprivničko-križevačke Grb Koprivničko-križevačke
(Zastava) (Grb)
Koprivničko-križevačka županija
Sjedište županije Koprivnica
Broj stanovnika (2001.) 124 467
Površina 1 746 km2
Župan Josip Friščić (Hrvatska seljačka stranka)

Koprivničko-križevačka županija je hrvatska županija smještena u sjeverozapadnom dijelu države.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi - уреди]

Županija je podijeljena na 3 grada i 21 općinu.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Županijska uprava[uredi - уреди]

Zemljopis[uredi - уреди]

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica i Đurđevac.

Historija[uredi - уреди]

Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župana. Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No, Križevačka županija i dalje postoji.

Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje grad Križevci, a 1886. je sjedinjena s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar) koja je opet postojala do 1922.

Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište grad Koprivnica na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije je bio: Ivan Stančer (1993. - 1997. ), drugi Nikola Gregur (1997. - 2001. ), a treći Josip Friščić (2001. do danas).

Privreda[uredi - уреди]

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cijelina:

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Kultura[uredi - уреди]

Putujući od Zagreba prema Koprivnici, nailazi se Obrež i Kalničke klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, i kompleks dvoraca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam[uredi - уреди]

Najvažnije destinacije županije su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama,Galerija Večenaj u Goli, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej “Podravka” – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik Kalnika, stari grad Kalnik i Mali Kalnik.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Na području Koprivničko-križevačke županije ima jedanaest zaštićenih dijelova prirode, koji zauzimaju površinu od cca 5550 ha.

  • Posebni rezervati :
  • Park šuma: Župetnica
  • Zaštićeni krajolici:
  • Spomenik prirode:
    • Sedam stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš
  • Spomenici parkovne arhitrkture:
    • Park kraj Osnovne škole ˝Vladimir Nazor˝, Križevci
    • Park kraj poljoprivredne škole u Križevcima

Eksterni linkovi[uredi - уреди]