Zadarska županija

Izvor: Wikipedia

Zadarska županija je hrvatska županija koja pokriva područje Sjeverne Dalmacije i južni dio Like.

Zadarska županija
Zastava Zadarske Grb Zadarske
(Zastava) (Grb)
Zadarska županija
Sjedište županije Zadar
Broj stanovnika (2001.) 162.045
Površina 3.642 km²
Župan Stipe Zrilić

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi - уреди]

Županija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Zadarske županije živi 162.045 stanovnika što je 3,65 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske (procjena za 2005. - 188.087 stanovnika). Prosječna gustoča naseljenosti je bila 45 stanovnika/km2.

Preko 40 % stanovništva županije živi u samom gradu Zadru, a taj se udio i dalje povećava uzrokujući demografsko pražnjenje prostranog zadarskog zaleđa.
U etničkoj strukturi stanovništva županije dominiraju Hrvati ( 93.3 %), a od ostalih zajednica najbrojnija je srpska manjina ( 3.5 %) i Albanci ( 0.4 % ).

Županijska uprava[uredi - уреди]

Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko - Kninska županija i uključivala je područje autonomnog Kotara Knin. Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne Like ( općina Gračac ).
Župan je Stipe Zrilić, a zamjenici župana su Josip Miletić i Đani Bunja.

Zemljopis[uredi - уреди]

Ukupna površina županije je 7486,91 km2. Površina kopna iznosi 3641,91 km2, površina morskog dijela iznosi 3845,00 km2 a površina otoka 587,6 km2. Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim masivom Velebita, što je stoljećima određivalo njezin razvoj. Danas je to znatno promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge.

Povijest[uredi - уреди]

Područje današnje Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Biograd i Nin. Osnovni faktor naseljavanja ovog prostora bilo je plodno područje Ravnih Kotara sa zaleđem Velebita, što je omogućavalo stočarska kretanja i izmjene ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, s nestankom samostalne hrvatske države, važnost ovog prostora je oslabila. U XV. stoljeću dolazi u posjed Venecije, a već početkom XVI. stoljeća počinju turski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko samog Zadra, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo se sklanja na zadarske otoke i dalje u Istru i Primorje, a na njihovo mjesto dolaze novi doseljenici, među kojima je i dosta Vlaha ( kasnije Srbi ). Završetkom mletačko - turskih ratova krajem XVII. stoljeća, čitavo zadarsko područje dolazi pod vlast Mletačke Republike i ostaje u njenom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupa razdoblje Habsburške Monarhije i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, sada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Kultura[uredi - уреди]

Znamenitosti[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]