Obrovac

Izvor: Wikipedia
Obrovac

20060607 Obrovac 001.jpg

Osnovni podaci
Gradonačelnik Ivan Vrkić ({{{stranka}}})
Županija Zadarska
Stanovništvo
Stanovništvo () 3.387
Geografija
Koordinate
Obrovac na karti Hrvatske
Obrovac
Obrovac
Obrovac (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 44° 12′ 00" SGŠ, 15° 40′ 48" IGD

Obrovac je grad u Hrvatskoj smješten na krajnjem sjeveru Dalmacije.

Geografija[uredi - уреди]

Obrovac se nalazi na rijeci Zrmanji, 12 km od njenog ušća u more. Razvio se na raskrižju puteva za Zadar, Šibenik i Knin, podno velebitskih prijelaza Mali Alan i Prezid koji vode iz Like u Dalmaciju. Njegovo prometno značenje je znatno opalo izgradnjom autoceste Zagreb - Split.
Obrovački kraj pripada krškom prostoru Bukovice, pa je zbog nedostatka većih poljoprivrednih površina bio orijentiran uglavnom na stočarstvo. Jedini izuzetak je Žegarsko polje, koje se nalazi istočno od samog gradića.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Na području Grada Obrovca živi 3.387 stanovnika. Najveće naselje nije gradić Obrovac koji ima 1.055 stanovnika, već susjedno selo Kruševo ( 1.078 st.).
Većinsko stanovništvo su Hrvati ( 84.0 % ) , dok udio Srba iznosi 12.8 %.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, kao i ranijim popisima Srbi su u Obrovcu predstavljali većinsko stanovništvo, točnije 1991. bilo je u tadašnjoj općini Obrovac 65,5% Srba, 32,5% Hrvata, te 2,0% ostalih.

Uprava[uredi - уреди]

Upravno područje Grada Obrovca čini 12 naselja ( Bilišane, Bogatnik, Golubić, Gornji Karin, Kaštel Žegarski, Komazeci, Krupa, Kruševo, Muškovci, Nadvoda, Obrovac i Zelengrad ).

Historija[uredi - уреди]

Obrovac se prvi put u pisanim ispravama spominje 1337. Godine 1527. grad su zauzeli Turci. Godine 1647, za vrijeme kandijskog rata su utvrdu i obližnje naselje zauzeli i razorili Mlečani. Godine 1687. je serdar Stojan Janković za račun Mlečana konačno protjerao Turke iz Obrovca.

Godine 1848. je Obrovačka općina, kao prva među dalmatinskim općinama, upućuje zahtjev Banu Jelačiću za sjedinjenjem Dalmacije i Hrvatske.

Nakon drugog svjetskog rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, vlasti su pasivni kraj Obrovca nastojali revitalizirati gradnjom velikog kompleksa tvornice glinice Jadral u Obrovcu. Međutim, ta je investicija postala katastrofalni promašaj, a riječ Obrovac postala sinonim za politički motivirane a ekonomski neisplative poslovne projekte.

Za vrijeme raspada SFRJ, većinski srpsko stanovništvo se pobunilo protiv nove vlasti u Hrvatskoj, te je Obrovac 1991. godine postao dio Republike Srpske Krajine. Zbog blizine strateški važne Maslenice u blizini grada su se vodile žestoke borbe, a hrvatsko stanovništvo je uglavnom protjerano. Godine 1993, za vrijeme Operacije Maslenica, hrvatske snage su prodrle u blizinu grada.

Za vrijeme Operacije Oluja, hrvatske snage su ušle u Obrovac koji je već bio potpuno ispražnjen. Ti događaji često služe kao argument hrvatskim nacionalistima da se za vrijeme Oluje nije dogodilo nikakvo etničko čišćenje, odnosno da je srpsko stanovništvo područje otišlo dobrovoljno, odnosno pod prisilom svojih vlasti.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

  • Elan - tvornica čamaca
  • Reverzibilna hidroelektrana " Velebit "

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Manastir Krupa
  • Ostaci rimskog naselja Clambetae ( Cvijina Gradina )
  • Utvrda hrvatskih plemića Kurjakovića u Obrovcu
  • Župna crkva Svetog Josipa u Obrovcu
  • Kaštel

Obrazovanje[uredi - уреди]

  • Osnovna škola Obrovac s područnim školama u Gornjem Karinu i Kruševu
  • Srednja škola Obrovac

Kultura[uredi - уреди]

Muzej Grada Obrovca,u kojem se mogu vidjeti razni stari predmeti, alati, građevine, kao i narodne nošnje ljudi karakteristične za ovo područje.

Sport[uredi - уреди]

  • Nogometni klub "Zrmanja"
  • Taekwondo klub
  • Rafting-kanu klub "Zrmanja"

Vanjske veze[uredi - уреди]


Ciudad.svg Flag map of Croatia.svg Nedovršeni članak Obrovac koji govori o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar


Općine


Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj