Coordinates: 43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45

Biograd na Moru

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Biograd na Moru
Biograd na Moru na mapi Hrvatske
Biograd na Moru
Biograd na Moru
Koordinate: 43°56′N 15°27′E / 43.94°N 15.45°E / 43.94; 15.45
Država Hrvatska
ŽupanijaZadarska
Uprava
 • GradonačelnikIvan Knez, oec. (HDZ)
Stanovništvo
 • Ukupno5,259
Vremenska zonaUTC+1 (CET)
 • Ljeti (DST)UTC+2 (CEST)
Poštanski broj
23210

Biograd na Moru (Biograd n/m) (tal.) Zaravecchia je grad, luka i turističko središte u Hrvatskoj koje administrativno pripada Zadarskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom).

Prosječna temperatura zraka u januaru je 7 °C a u julu 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm.

U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom.

Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika iznosi 5.259, (procjena za 2005. - 5.879 stanovnika)

Uprava[uredi | uredi kod]

Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov te Tkon.

Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.

Historija[uredi | uredi kod]

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra, te se naziva i Zara vecchia (Stari Zadar).

Tokom 13. i 14. vijeka gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. vijeku u Biogradu je središte morlačke vojske koja je imala veliku ulogu u ratovima protiv Turaka. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud.

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tokom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija. Bolnica sa 60 kreveta je izgrađena 1934.[1]

Za vrijeme rata u Hrvatskoj Biograd se našao u blizini linije fronta između hrvatskih snaga i JNA, kasnije krajiških snaga, te je pretrpio velika razaranja uslijed artiljerijskog bombardiranja, pogotovo 1991. i 1993. godine.

Privreda[uredi | uredi kod]

Privreda je bazirana na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman.

Znameniti ljudi[uredi | uredi kod]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

  • Zavičajni muzej grada Biograda na Moru

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

  • Osnovna škola Biograd na Moru
  • Srednja škola Biograd na Moru

Kultura[uredi | uredi kod]

Kulturne udruge:

  • Gradska glazba
  • KUD „Kralj Tomislav"
  • Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
  • Dječji forum društva „Naša djeca"

Kultura nažalost u ovom našem gradu nema je niko tako da nebi tribalo puno komentirati oko toga. I tko je ima ne živi više u našemu Gradu Biogradu.

Sport[uredi | uredi kod]

Sporske udruge:

  • Vaterpolo plivački klub „Biograd"
  • Hrvatski nogometni klub „Primorac"
  • Rukometni klub „Biograd"
  • Atletski sportski klub „Maraton"
  • Atletski klub „Soline"
  • Karate klub „B"
  • Teniski klub „Biograd"
  • Teniski klub „As"
  • Jedriličarski klub „Biograd"
  • Ronilački klub „Albamaris"
  • Športsko-ribolovna udruga „Podlanica"
  • Plivački klub „Dupin"
  • Košarkaški klub „Biograd"
  • Odbojkaški klub „Biograd"
  • Klub odbojke na pijesku „Soline"
  • Jet ski klub "Maestral"

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar


Općine


Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

  1. "Vreme", 15. dec. 1934