Biograd na Moru

Izvor: Wikipedia


Biograd na Moru

BiogradNM1.JPG

Osnovni podaci
Županija Zadarska
Stanovništvo
Stanovništvo 5.259
Položaj
Koordinate 43°56′N 15°27′E / 43.94, 15.45
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Biograd na Moru na karti Hrvatske
Biograd na Moru
Biograd na Moru
Biograd na Moru (Hrvatske)
Biograd na Moru na karti Zadarska županija
Biograd na Moru
Biograd na Moru
Biograd na Moru (Zadarska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 43° 56′ 24" SGŠ, 15° 26′ 60" IGD

Biograd na Moru (Biograd n/m) je grad, luka i turističko središte u Hrvatskoj koje administrativno pripada Zadarskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди]

Biograd, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nalazi se 28 km južno od Zadra. Smješten je na malom poluotoku i kopnu. Na njegovoj sjevernoj strani je uvala Bošana a na južnoj Soline. Ispred grada su otoci Planac i Sv. Katarina (sa svjetionikom).

Prosječna temperatura zraka u januaru je 7 °C a u julu 24.5 °C, s prosječnim godišnjim padalinama od 840 mm.

U uvali Soline nalazi se velika javna, pješčana plaža okružena borovom šumom.

Biograd je lokalni trgovački i prometni centar, s dobrim vezama prema svojem zaleđu, okolnim obalnim naseljima i gradićima i otokom Pašmanom. Kroz grad prolazi magistralna jadranska cesta, a nekih 15 km sjeverno je čvor Benkovac na autocesti Zagreb - Split. Biograd je centar rivijere koja obuhvaća Sv. Petar na Moru, Turanj, Sv. Filip i Jakov, Biograd, Pakoštane i Drage, kao i više naselja na otoku Pašmanu: Tkon, Kraj, Pašman, Barotul, Mrljane, Neviđane, Dobropoljana, Banj i Ždrelac, i Vrgadu na istoimenom otoku.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 2001. broj stanovnika iznosi 5.259, (procjena za 2005. - 5.879 stanovnika)

Uprava[uredi - уреди]

Upravnu jedinicu Grada Biograda čini samo uže gradsko područje. Ostala naselja koja su bila u sastavu prijeratne općine Biograd na Moru izdvojena su u nove općine Pakoštane, Pašman, Sveti Filip i Jakov te Tkon.

Ovlasti i obveze koji proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada Biograda na Moru podijeljeni su između Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva, gradonačelnika i upravnih tijela Grada Biograda na Moru.

Historija[uredi - уреди]

Biograd na Moru je hrvatski kraljevski grad koji se prvi put spominje sredinom X. stoljeća, dok je u XI. stoljeću bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa. Najveći procvat Biograd je doživio kao prijestolnica srednjovjekovnih hrvatskih vladara, a godine 1102. u njemu je okrunjen i hrvatsko-ugarski kralj Koloman. Godine 1202. Biograd je utočište bjeguncima iz Zadra, te se naziva i Zara vecchia (Stari Zadar).

Tokom 13. i 14. vijeka gradom upravljaju cetinski knezovi, vranski templari i bribirski knezovi Šubići. Od 1409. do 1797. je pod vlašću Venecije. Stradao je u mletačko-turskim ratovima, a 1521. i 1646. je porušen i zapaljen. U 16. i 17. vijeku u Biogradu je središte morlačke vojske koja je imala veliku ulogu u ratovima protiv Turaka. Zbog ratnih stradanja njegova važnost opada, da bi opet ojačao početkom 19. stoljeća kada za vrijeme francuske vladavine dobiva općinu i sud.

Turistički razvoj Biograda počeo je između dva svjetska rata. Prvi gosti, Česi, počeli su dolaziti u Biograd tokom 1920-tih. Prvi hotel sagrađen je 1935. na mjestu današnjeg hotela Ilirija.

Za vrijeme rata u Hrvatskoj Biograd se našao u blizini linije fronta između hrvatskih snaga i JNA, kasnije krajiških snaga, te je pretrpio velika razaranja uslijed artiljerijskog bombardiranja, pogotovo 1991. i 1993. godine.

Privreda[uredi - уреди]

Privreda je bazirana na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Biograd je trajektna luka za otok Pašman.

Znameniti ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

  • Zavičajni muzej grada Biograda na Moru

Obrazovanje[uredi - уреди]

  • Osnovna škola Biograd na Moru
  • Srednja škola Biograd na Moru

Obrazovanje nije nuzno ako netriba - ko voli neka izvoli

Kultura[uredi - уреди]

Kulturne udruge:

  • Gradska glazba
  • KUD „Kralj Tomislav"
  • Mješoviti pjevački zbor Sv. Cecilija
  • Dječji forum društva „Naša djeca"

Kultura nazalost u ovom nasem gradu nema je niko tako da nebi tribalo puno komentirati oko toga .I tko je ima ne zivi vise u nasemu Gradu Biogradu.

Sport[uredi - уреди]

Sporske udruge:

  • Vaterpolo plivački klub „Biograd"
  • Hrvatski nogometni klub „Primorac"
  • Rukometni klub „Biograd"
  • Atletski sportski klub „Maraton"
  • Atletski klub „Soline"
  • Karate klub „B"
  • Teniski klub „Biograd"
  • Teniski klub „As"
  • Jedriličarski klub „Biograd"
  • Ronilački klub „Albamaris"
  • Športsko-ribolovna udruga „Podlanica"
  • Plivački klub „Dupin"
  • Košarkaški klub „Biograd"
  • Odbojkaški klub „Biograd"
  • Klub odbojke na pijesku „Soline"
  • Jet ski klub "Maestral"

Vanjske veze[uredi - уреди]


Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar


Općine


Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj