Dubrovačko-neretvanska županija

Izvor: Wikipedia
Dubrovačko-neretvanska županija
Zastava Dubrovačko-neretvanske Grb Dubrovačko-neretvanske
(Zastava) (Grb)
Dubrovačko-neretvanska županija
Sjedište županije Dubrovnik
Broj stanovnika (2001.) 122.870
Površina 1.783 km²
Župan Nikola Dobroslavić

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija. U svom sklopu ima gradove: Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen.

Južni dio županije, koji zauzima grad Dubrovnik i veći dio teritorije, je eksklava, s obzirom na to da je od ostatka županije i Hrvatske odvojen bosansko-hercegovačkom općinom Neum.

S druge strane, dubrovačka eksklava povezana s ostatkom županije kroz hrvatske teritorijalne vode.

Odvojenost Dubrovnika od ostatka hrvatske države se najčešće iskazuje kroz prometne čepove kod Neuma uslijed carinskih pregleda, kao i činjenicu da mnogi vozači često staju kako bi se opskrbili cigaretama i drugom robom koja je, zbog nižih carina i taksi, jeftinija u BiH nego u Hrvatskoj. Taj se problem pokušava riješiti izgradnjom nove brze ceste na kojoj ne bi bilo carinskog pregleda, odnosno kontroverznog Pelješačkog mosta.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi - уреди]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva županija ima 122.870 stanovnika ( 2.8 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 69 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 93.3 %, Srbi 2 %, Bošnjaci 1.4 % i drugi.

Geografija[uredi - уреди]

Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

Historija[uredi - уреди]

Teritorija dubrovačko-neretvanske županije u svojim današnjim granicama je tokom historije rijetko predstavljala jedinstvenu administrativnu cjelinu, iako su na njenom području ljudi živjeli od davnina.

U antičko doba su na obalama živjeli Iliri, dok se od 5. vijeka pne. na otoke, a kasnije na obalu doseljavaju starogrčki kolonisti. Od 2. vijeka pne. istočna obala Jadrana je pod rimskom vlašću, a nešto kasnije teritorija današnje Dubrovačko-neretvanske županije potpada pod rimsku provinciju Dalmaciju.

U srednjem vijeku se na teritoriji današnje županije spominju države pod nazivom Travunija, Zahumlje i Paganija. Ipak od svih tih država je najvažniji grad Dubrovnik, koji će s vremenom postati Dubrovačka republika. Dijelove teritorija Republike će s vremenom preuzeti Mletačka republika.

Mapa Dubrovačke republike do 1808.

Granice Dubrovačke republike, kao i mletačkih posjeda, su trajno određene Požarevačkim mirom 1718. godine, i one odgovaraju današnjim granicama Republike Hrvatske na tom području.

Teritorija današnje Dubrovačko-neretvanske županije je bila prilično aktivno bojište u doba napoleonskih ratova, kada su se protiv Francuza i njihovih turskih saveznika naizmjence borili Rusi, Crnogorci, Britanci i Austrijanci. Teritorija županije je godine 1815. odlukom Bečkog kongresa pripala Austriji, te je administrativno ušla u sastav Kraljevine Dalmacije - teritorija koji će nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. ući pod direktnu upravu vlade u Beču.

Nakon završetka prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, većina teritorije današnje županije je 1918. ušla u sastav novostvorene Kraljevine SHS, a od 1939. i u sastav Banovine Hrvatske. Izuzetak je bio otok Lastovo, koji je od 1921. do kraja drugog svjetskog rata bio pod Italijom.

Godine 1941., za vrijeme drugog svjetskog rata, Kraljevinu Jugoslaviju su napale sile Osovine, a nakon njenog sloma Dubrovnik pripojili Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Teritoriju županije su godine 1944. zauzele partizanske snage i pripojile Federalnoj državi Hrvatskoj, koja će u SFRJ funkcionirati kao Socijalistička republika Hrvatska.

U SRH je teritorija današnje županije bila podijeljena na nekoliko velikih općina - Dubrovnik, Korčula, Lastovo, Ploče i Metković.

Godine 1991. je nakon proglašenja hrvatske nezavisnosti teritorija Županije zahvaćena ratom, te tom prilikom teško stradala u borbama između Hrvatske vojske i crnogorskih snaga koje su pokušavale osvojiti Dubrovnik. Ratne operacije su se stišale nakon povlačenja JNA u proljeće 1992. godine, a oružani incidenti prestali tek s prestankom rata u susjednoj BiH.

U međuvremenu je Dubrovačko-neretvanska županija ustanovljena zakonima u drugoj polovici 1992. godine, koji su zamijenili dotadašnju podjelu Hrvatske na općine,

Ekonomija[uredi - уреди]

Najvažnija gospodarska grana Dubrovačko-neretvanske županije je turizam. Dubrovački stari grad i relativno čisto more privlače milijune turista,pa je Dubrovnik najveća hrvatska turistička atrakcija poslije Poreča, a nekretnine u samom gradu među najskupljim u ovom dijelu svijeta.

U Stonu također dan-danas radi najstarija europska solana iz 14.stoljeća.

Dubrovačko-neretvanska županija ima i mnogo brodogradilišta.

Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Ćilipima,a Autobusni kolodvor Dubrovnik na poluotoku Lapad.

U dolini Neretve je razvijena i poljoprivreda, pri čemu se posebno ističe uzgoj mandarina.

Kultura[uredi - уреди]

Prvi koncert Dubrovačke filharmonije održan je u Dubrovniku 13.04.1925.Otad ta filharmonija nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama.Kazalište Marina Držića izgrađeno je 1864.godine.Ansambl Linđo osnovan je 1965.Muzeji u Dubrovniku su Pomorski muzej,Prirodoslovni muzej Biološkog instituta,Etnografski muzej itd.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Najveća znamenitost Dubrovačko-neretvanske županije je Stari Grad Dubrovnik. Opasan velikim i dugim zidinama i prelijepim morem privlači turiste. Svaki kamen u gradu je spomenik. Druga je znamenitost Ston.Poslije Kineskog zida on ima najveće zidine na svijetu,no one su vrlo trošne i stare. Ima i najstariju solanu u Europi. I Korčula ima zidine,te je slična Dubrovniku.

Vanjske veze[uredi - уреди]