Lastovo
Izvor: Wikipedia
| Lastovo Datoteka:Lastovo (grb).gif |
|
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Broj stanovnika (2001.) | 835 |
| Površina | km 2 |
| Naselja u sastavu općine | |
| Načelnik općine | Mario Maričević |
| Poštanski broj | |
  Lastovo
Lastovo na karti Hrvatske
|
|
' Lastovo' je otok, mjesto i općina u Hrvatskoj. Administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Geografija
Površina otoka: 41 km2
Broj stanovnika: 835 st. (2001.)
Duljina: 10 km
Širina: 5,8 km
Najviši vrh otoka: Hum (417 m).
Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.
Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.
Najšumovitiji je hrvatski otok - preko 70 postotaka šumovite površine.
[uredi - уреди] Stanovništvo
[uredi - уреди] Stanovništvo
Od značajnijih naselja, na otoku su naselja Lastovo (451 st. 2001.) i Ubli.
Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.
Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, čakavski jekavski (ne ijekavski).
[uredi - уреди] Uprava
[uredi - уреди] Historija
Postoje arheološki nalazi u uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.
U vrijeme grčke kolonizacije spominje sa kao Ladesta.
Od ranog srednjeg vijeka mijenjao je vlasnike: [Bizant]], Mletke (nakon 1000.), Dubrovačku Republiku (od 13. stoljeća) , Habsburšku Monarhiju (od 1797., nakon Campoformijskog mira). Za Napoleona, nakratko ga zauzimaju i njime vladaju Francuska i Velika Britanija.
Rapalskim ugovorima prigrabiva si ga Italija. Nakon 2. svjetskog rata je u sastavu NR Hrvatske, kasnije SR Hrvatske u sklopu SFRJ. U tom periodu je služio kao jedna od glavnih vojnih baza, zbog čega je, slično kao i Vis, bio proglašen zatvorenim područjem, te se na njemu, za razliku od ostatka jadranske obale, nije mogao razvijati turizam. Lastovčani su se zbog toga odseljavali u veće gradove.
Izbijanjem rata u Hrvatskoj, JNA je otok stavila pod okupaciju. S njega se povukla u proljeće 1992. godine.
[uredi - уреди] Gospodarstvo
tu se živi od
[uredi - уреди] Slavni ljudi
[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti
[uredi - уреди] Obrazovanje
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Sport
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
[uredi - уреди] Vanjske poveznice
 |
Ovaj članak o geografskoj lokaciji je u začetku. Možete pomoći tako da ga proširite. |
.gif){kind=link}