Bjelovarsko-bilogorska županija

Izvor: Wikipedia
Bjelovarsko-bilogorska
Zastava Bjelovarsko-bilogorske Grb Bjelovarsko-bilogorske
(Zastava) (Grb)
Bjelovarsko-bilogorska
Sjedište županije Bjelovar
Broj stanovnika (2001.) 133 084
Površina 2 652 km 2
Župan

Bjelovarsko-bilogorska je hrvatska županija smještena je u sjevernom dijelu države. U ekonomskom smislu predstavlja najjaču poljoprivrednu županiju u Hrvatskoj.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi - уреди]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine županija je imala 133 084 žitelja ( 3 % stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 50 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 82.6 %, Srbi 7.1 %, Česi 5.3, Mađari 0.9 % % i drugi.

Županijska uprava[uredi - уреди]

Trenutni župan je Damir Bajs, a dožupan Krešo Jelavić.

Geografija[uredi - уреди]

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom županijom. Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolinu rijeke Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2.652 km2, što je 3,03% od ukupne površine Hrvatske i na njenom području obitava 131.343 žitelja prema popisu iz 2001. godine, što iznosi oko 3% stanovništva Hrvatske. Središte županije je grad Bjelovar s 41.083 stanovnika ili 31,3% od ukupnog broja. Bjelovar je političko, kulturno i gospodarsko središte županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u gospodarskom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu županije nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača gospodarski potencijal i obogati društveni život.

Historija[uredi - уреди]

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave . Temeljno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada, a i sada, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.

Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljodjelstva, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj.

U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije županije. Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi krmača i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U županiji postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana.

Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva. Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krumpira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više.

Također je važna gospodarska grana županije, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.

S dugogodišnjom tradicijom tekstilna je industrija, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske.

Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog ljeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizirana za proizvodnju strojeva za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora.

Geoprometni položaj županije povoljno utječe na razvoj cestovnoga prometa, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja prometnih tvrtki, koje svojim suvremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.

Kultura[uredi - уреди]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate povijesti i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna "Terezijana" kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i gospodarski sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, "Vinodar", izložba vina , "Obžinky", žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival "Djeca, radost, pjesma", međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]