Istarska županija

Izvor: Wikipedia
Istarska županija
Zastava Istarske Grb Istarske
(Zastava) (Grb)
Istarska županija
Sjedište županije Pazin
Broj stanovnika (2001.) 206 344
Površina 2.820 km²
Župan Ivan Jakovčić (Istarski demokratski sabor)

Istarska županija - (Regione istriana) je najzapadnija hrvatska županija koja koja uključuje i najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3160 četvornih kilometara). Administrativno središte je Pazin/Pisino.

Administrativna podjela i stanovništvo[uredi - уреди]

Županija je podijeljena na 10 gradova i 29 općina.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Više od 206.000 žitelja ili 4,65% nacionalnog stanovništva živi u Istarskoj županiji. Gustoća naseljenosti je 73 stanovnika/km&up2; prosječna starost stanovništva je 40,2 godine. Pula (Pola) je najveća urbana cjelina s 82.000 stanovnika (oko 105.000 na širem području grada). Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani najmanji grad na svijetu - Hum koji je naseljen samo trima obiteljima (22 stanovnika).

U svakodnevnom životu govori se čakavskim dijalektom.

Struktura stanovništva 2001:

Županijska uprava[uredi - уреди]

Trenutačni župan: Ivan Jakovčić (IDS)

Županijska skupština se sastoji od 41 zastupnika:

Zemljopis[uredi - уреди]

Dužina obale iznosi 445 km, a s otocima 539.9 km. Manji dio Istre pripada Primorsko-Goranskoj županiji. Najzapadnija točka je u Savudriji, dok je najjužnija točka u blizini Premanture (Kamenjak).

  • Tlo

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je Vojak na planini Učka 1,401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

  • Reljef

Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Limski Kanal je jedini fjord u Europi izvan Skandinavije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u Istri su Dragonja, Raša...

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže more, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom Mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokrivaju trećinu teritorija.

Poznati prirodni rezervati, nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski Kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj točci poluotoka, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

  • Klima

Klima je Mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u Kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u Siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26°C u Kolovozu, a najhadnije u ožujku (9-11°C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0.37%.

Historija[uredi - уреди]

Špilje u blizini Pule, šandalja i Roumaldova špilja, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 pr.kr.). Više od 400 lokaliteta potiče iz brončanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.

Rimljani su Istraski poluotok nazivali terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti.Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, 177 Rimljani pokoravaju Histre.Padom zapadnog Rimskog Carstva 476, Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. stoljeća, dolaze Hrvati i grade svoja prva naselja. 789 Istra pada pod vlast Franaka. 1267 postaje dio Mletačke republike, a 1797 dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805-1813).

Počevši od 1861, Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj talijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena sa maticom Hrvatskom. Velika većina Talijana izbjegla je u matičnu zemlju.

Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri pojetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirirala.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (vapno, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su brodogradnja (ranih 1970-tih brodogradilište Uljanik je gradilo najveće brodove na svijetu]]) i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, [[vino|vina] i uzgoj maslina

Turizam[uredi - уреди]

Datoteka:300px-Vakantierovinj16.jpg
Rovinj popularno turističko središte

Organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866), članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, i Vrsar. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta Rabac i Opatija.

Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugoščava goste iz zapadne i središnje Europe. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetitelja u Hrvatskoj.

Kultura[uredi - уреди]

Znamenitosti[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]