Pazin

Izvor: Wikipedia
Pazin

Pazin, panorama, Pazinska jama u prvom planu
Pazin, panorama, Pazinska jama u prvom planu

Osnovni podaci
Županija Istarska
Stanovništvo
Stanovništvo 9.227
Položaj
Koordinate 45°14′N 13°56′E / 45.24, 13.94
Vremenska zona centralnoeuropska:
UTC+1
Pazin na karti Hrvatske
Pazin
Pazin
Pazin (Hrvatske)
Pazin na karti Istarska županija
Pazin
Pazin
Pazin (Istarska županija)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 14′ 24" SGŠ, 13° 56′ 24" IGD

Pazin (tal. Pisino) je grad u Hrvatskoj, smješten u središtu Istre. Predstavlja administrativno središte Istarske županije.

Geografija[uredi - уреди]

Geografski položaj:

45.24° sjeverne geografske širine

13.93° istočne geografske dužine

Grad Pazin je smješten u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda formirajući kotlinu. Stari dio grada je smješten nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazinjane koji tu pronalaze mjesto za osvježenje. Zbog zemljopisnog položaja Pazin karakterizira kontinentalna klima s vrućim ljetima. Zahvaljujući svom položaju u središnjoj Istri, u Pazinu su zime hladne s povremenom maglom, a zahvaljujući kotlini u kojoj se smjestio ima velike vrućine ljeti. Pazin je zahvaljujući svom položaju u središtu Istre cestovno povezan sa svim gradovima u Istri, a upravo kroz njega prolazi i Istarski ipsilon koji ga preko tunela Učka povezuje sa Rijekom i ostatkom Hrvatske. Osim cestovne povezanosti, kroz Pazin prolazi i željeznička pruga koja ga direktno povezuje s Pulom, dok ga s ostatkom Hrvatske povezuje samo preko Slovenskih željeznica.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Uprava[uredi - уреди]

Historija[uredi - уреди]

Grad Pazin se prvi put spominje 983. kao tzv. Pazinska tvrđava (castrum Pisinium). Od 12. vijeka je Pazin središte Pazinske grofovije, nad kojom su 1374. preuzeli vlast Habsburgovci. 1822. je Austrija Pazin učinila upravnim središtem Istarskog okruga.

U drugoj polovici 19. vijeka Pazin postaje jedno od središta hrvatskog kulturnog preporoda, te se osnivaju Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom. Sve te institucije su ukinute kada je nakon prvog svjetskog rata Pazin 1918. okupirala, a potom anektirala Italija.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, nakon što je Italija kapitulirala, Pazin su u septembru 1943. zauzeli istarski partizani. U tom gradu je Pokrajinski NOO za Istru donio odluku kojom se Istra priključuje Hrvatskoj i Jugoslaviji. Ta je odluka godine 1947. potvrđena Pariškim mirovnim ugovorom.

Nakon što je Hrvatska 1991. godine postala nezavisna, Pazin, iako je po ekonomskoj snazi zaostajao za Pulom, je određen za sjedište Istarske županije dijelom iz historijskih razloga, a dijelom i zato jer je predstavljao jedinu istarsku općinu u kojoj je na prvim izborima 1990. godine vlast osvojila hrvatska nacionalistička stranka HDS, režimu Franje Tuđmana bliža od SDP i IDS.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Slavni ljudi[uredi - уреди]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди]

Obrazovanje[uredi - уреди]

Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile pravna je slijednica Carsko-kraljevske velike državne gimnazije u Pazinu, prve hrvatske srednje škole u Istri, utemeljene 1899. godine. Škola broji ukupno 750 učenika razvrstanih u 26 razrednih odjela i to: 12 gimnazijskih (opća gimnazija) i 14 odjela strukovnih škola (tehničari za elektroniku, upravni referenti, elektromehaničari i trgovci). U Školi je stalno zaposleno ukupno 75 djelatnika. Škola ima tradicionalno vrlo razvijenu kulturnu i javnu djelatnost. Učenici Škole redovito sudjeluju na natjecanjima u okviru Pokreta Znanost mladima i u Hrvatskim školskim susretima LIDRANO. Na natjecanjima su do sada postigli vrlo zapažene rezultate. U Školi se od 1996. godine ostvaruje krovni projekt Naš put prema kvalitetnoj školi temeljen na postavkama Teorije izbora, autora dr. Williama Glassera, američkog, svjetski poznatog psihijatra. Kvalitetna škola podrazumijeva stvaranje sasvim drugačijeg ugođaja u školama od tradicionalnog – ugođaja u kojem je težište na kvalitetnom radu, u kojem se disciplina ostvaruje bez prisile, a učenici samostalno i sami vrednuju svoj rad. Od 1997. godine realizira se u školi projekt pod nazivom Susreti škola. Uspostavljena je suradnja i održavaju se susreti s učenicima, nastavnicima i roditeljima Geschwister Scholl Gymnasium iz Marla (Njemačka), Privatne gimnazije iz Bratislave (Sukromne slovanske gymnazium), a od ožujka 2004. sa Liceo classico Michelangiolo iz Firence. Od 2001. godine u Školi se realizira projekt Na naš način u okviru kojeg učenici Škole na jedan dan preuzimaju ulogu svojih profesora, ali i ravnatelja, pedagoga, tajnika, sve do kućnih majstora i čistačica. Na središnjoj svečanosti obilježavanja Svjetskog dana učitelja, održanoj 5. listopada 2002. godine u Zagrebu, ministar prosvjete i športa Republike Hrvatske dr. Vladimir Strugar uručio je Školi Priznanje za 2002. godinu - za uspješan, kvalitetan i kreativan rad, Škola je od 29. listopada 2001. uključena u međunarodni program Eko-škole koji se u Školi realizira pod geslom Eko - moja Škola. U okviru programa Eko–škole posebna se pozornost pridaje štednji i racionalnom korištenju električne energije. Na svečanoj sjednici Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša održanoj 2. travnja 2003. godine u Zagrebu Školi je dodijeljena Zelena zastava te je stekla status međunarodne Eko - škole. Svečanost podizanja Zelene zastave održana je 30. svibnja 2003. u okviru programa proslave Dana grada Pazina. Škola je uključena u UNESCO-ov projekt SEMEP, u program GLOBE, te u projekt Škola demokracije.

Kultura[uredi - уреди]

Sport[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]


Ciudad.svg Flag map of Croatia.svg Nedovršeni članak Pazin koji govori o gradu u Hrvatskoj je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Istarske županije
Gradovi

Buje | Buzet | Labin | Novigrad | Pazin | Poreč | Pula | Rovinj | Umag | Vodnjan


Općine


Bale | Barban | Brtonigla | Cerovlje | Fažana | Funtana | Gračišće | Grožnjan | Kanfanar | Karojba | Kaštelir-Labinci | Kršan | Lanišće | Ližnjan | Lupoglav | Marčana | Medulin | Motovun | Oprtalj | Pićan | Raša | Sveta Nedelja | Sveti Lovreč | Sveti Petar u Šumi | Svetvinčenat | Tar-Vabriga | Tinjan | Višnjan | Vižinada | Vrsar | Žminj

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj