Vladimir Gortan
| Vladimir Gortan | |
|---|---|
 Vladimir Gortan | |
| Rođenje | 7. lipnja 1904., Beram kraj Pazina, Hrvatska |
| Smrt | 17. listopada 1929., Pula, Hrvatska |
| Zanimanje | poljodjelac, politički djelatnik |
Vladimir Gortan (Beram kraj Pazina, 7. lipnja 1904. - Pula, 17. listopada 1929.), bio je hrvatski politički djelatnik i borac za slobodu.
Životopis[uredi | uredi kod]
Vladimir Gortan rodio se u Beramu kraj Pazina 1904. godine. Po zanimanju bio je poljodjelac. Od 1928. godine bio je član tajne antifašističke organizacije TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka), koja je organizirala demonstracije i druge akcije protiv nasilne talijanizacije u Istri i radi priključenja područja Trsta, Gorice, Istre i Rijeke Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Na dan plebiscita, 24. ožujka 1929. godine sudjelovao je u oružanoj akciji ometanja nasilno provedenog plebiscita, pokazujući kako Istra nije pacificirana i denacionalizirana.
Uhvaćen je u bijegu i dugo mučen, a specijalni sud u Rimu osudio ga je na smrt strijeljanjem ne bi li tako zastrašio istarske Hrvate. Strijeljan je na predjelu uz more u južnom dijelu grada Pule, koji danas nosi ime "Gortanova uvala"; navodi se da ga je strijeljalo 28 fašista, koji su ga u leđa pogodili s 25 metaka. Svojim hrabrim držanjem ubrzo je postao simbol nacionalne i antifašističke borbe Istre.
Makar je u razdoblju komunističke vladavine tretiran kao narodni heroj, nema nikakve naznake da je bio komunist ili ljevičar: hrvatski i slovenski rodoljubi i antifašisti koji su se pridruživali TIGR-u nisu pokazivali takve političke sklonosti.
Spomen[uredi | uredi kod]
- Njemu u čast je hrvatska partizanska brigada s Istre Prva istarska brigada "Vladimir Gortan" dobila ime, također i brojne osnovne škole po Hrvatskoj (npr. OŠ Vladimira Gortana u Rijeci, u Žminju, Srednja škola Vladimira Gortana u gradu Buje) koje to ime i danas nose, te željezničko-građevno poduzeće Vladimir Gortan, poznato kao pokrovitelj hokejaša zagrebačkog Medveščaka te tvrtka Gortan-Zadar, pokrovitelj zadarskih rukometaša.[1]
- 1953. godine njegovi su posmrtni ostatci preneseni u monumentalnu grobnicu podno Berma.[2]
- Danas po Vladimiru Gortanu nose ime ulice i trgovi u primjerice Rovinju, Rijeci, Opatiji, Malom Lošinju, Poreču, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Umagu, Vinkovcima, Matuljima, Višnjanu, Zagrebu.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ EZadar Sponzorstvo - Rukometni klub ponovo nosi ime ‘Zadar-Gortan’, 9. rujna 2008. (Antonija Gospić)
- ↑ Istarska enciklopedija: Gortan, Vladimir Arhivirano 2015-06-10 na Wayback Machine-u, preuzeto 10. listopada 2013.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Grad Pula Armando Černjul, Obljetnica smrti Vladmira Gortana: Istarski prvomučenik strijeljan s 25 hitaca u leđa, 17. listopada 2010.
- Glas Istre N. Softić, M. Rimanić, "Obilježena 83. godišnjica strijeljanja V. Gortana", 17. listopada 2012.
- (sl) slomedia.it Arhivirano 2013-05-02 na Wayback Machine-u "TIGR predstavlja 17.000 dokumentov o 1. Tržaškem procesu in procesu Vladimiru Gortanu", 22. listopada 2012.
- Regional Express "Položeni vijenci u sjećanje na Vladimira Gortana: obilježavanje 81. obljetnice strijeljanja istarskog antifašiste", 18. listopada 2010.