Hrvatska demokratska zajednica

Izvor: Wikipedia
Hrvatska demokratska zajednica
Predsjednik Tomislav Karamarko
Osnivač Franjo Tuđman
Osnivanje 17. jun 1989 (1989-06-17)
Sjedište Zagreb
Podmladak Mladež HDZ
Ideologija konzervativizam,[1][2]
kršćanska demokracija,[2]
nacionalni konzervativizam[3]
proeuropejstvo[4]
(ranije desni hrvatski nacionalizam)[4][5][6]
Politička pozicija desni centar[4]
Međunarodna afilijacija Centristička demokratska internacionala (CDI)
Internacionalna demokratska unija (IDU)
Evropska afilijacija Europska pučka stranka
Mjesta u Saboru
42 / 151
Europski parlament
5 / 12
Website
hdz.hr
Ivo Sanader (predsjednik HDZa 2000-2009) s Stjepanom Mesićem (glavni tajnik HDZ-a u doba osnivanja) i Vladimirom Šeksom (v.d. predsjednika HDZa 2000. godine) tijekom svibnja 2009.

Hrvatska demokratska zajednica je vodeća stranka desnice u Hrvatskoj, poznata po tome što je pod njenim vodstvom Hrvatska stekla nezavisnost, kao i po tome što je najveći dio perioda dosadašnjeg postojanja nezavisne Hrvatske (1990 - 2000) i (2003 - 2011) bila vladajuća stranka.

Osnovana je godine 1989. od radikalnih hrvatskih nacionalista na čelu s Franjom Tuđmanom, koji su se zalagali za osamostaljenje Hrvatske od tadašnje SFRJ. S takvim programom je godine 1990. pobijedila na prvim demokratskim izborima i preuzela vlast, te je pod njenim vodstvom godine 1991. Hrvatska proglasila nezavisnost koja joj je međunarodno priznata godinu dana kasnije, a suverenitet Hrvatske konačno uspostavljen nakon završetka rata 1995. godine.

U tom periodu je HDZ bila optuživana za desni ekstremizam, kršenje ljudskih prava i autoritarnu vlast, a pogotovo nakon završetka ratnih operacije i za malverzacije u privatizaciji nekadašnje državne/društvene imovine. Te optužbe i frakcijske borbe izazvane bolešću Franje Tuđmana su bitno oslabile stranku, tako da je godine 2000. teško poražena na parlamentarnim i predsjedničkim izborima od strane koalicije lijevog centra na čelu s SDP i HSLS.

Poslije izbora je u stranci došlo do sukoba između tvrdolinijaških nacionalista i umjerenjaka koji su namjeravali HDZ pretvoriti u demokršćansku stranku desnog centra. Potonja frakcija, kojoj je na čelu bio Ivo Sanader, odnijela je prevagu, a godine 2003. dobila najveći broj glasova na parlamentarnim izborima i formirala široku koalicijsku vladu. Četiri godine kasnije je tijesno pobijedila na još jednim izborima, ali je sredinom 2009. godine Sanader iznenada podnio ostavku na mjesto premijera i vođe stranke.

Novi predsjednik HDZa i premijer Hrvatske je postala Jadranka Kosor, a sam HDZ se našao u velikom korupcijskim aferama povezanim s bivšim premijerom, te značajno izgubio na popularnosti zbog sve težih efekata globalne ekonomske krize na životni standard hrvatskih građana. U jesen 2011. neposredno pred nove izbore, objavljeno je kako USKOK vodi istragu protiv HDZ kao pravne osobe te je u okviru nje naložena blokada računa stranke, što - kada su u pitanju vladajuće stranke - predstavlja presedan u historiji post-komunističke Evrope. Na samim izborima HDZ je ostvario drugi najgori rezultat u historiji te su čelnici stranke, na čelu sa Jadrankom Kosor, najavili odlazak u opoziciju. Godine 2012. je na unutarstranačkim izborima je za novog vođu izabran bivši ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko koji je najavio "povratak stranke u devedesete", odnosno političkoj opciji tvrdog nacionalizma.

Članica je Europske pučke stranke.

HDZ ima i stranačku podružnicu u Bosni i Hercegovini, koja djeluje pod nazivom Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Ta se stranka raskolila na HDZ BiH i HDZ BiH 1990.

Predsednici HDZa[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]