Hrvatska demokratska zajednica
| Hrvatska demokratska zajednica | |
|---|---|
 |
|
| Predsjednik | Tomislav Karamarko |
| Osnivač | Franjo Tuđman |
| Osnivanje | 17 jun 1989 |
| Sjedište | Zagreb |
| Podmladak | Mladež HDZ |
| Ideologija | konzervativizam,[1][2] kršćanska demokracija,[2] nacionalni konzervativizam[3] proeuropejstvo[4] (ranije desni hrvatski nacionalizam)[4][5][6] |
| Politička pozicija | desni centar[4] |
| Međunarodna afilijacija | Centristička demokratska internacionala (CDI) Internacionalna demokratska unija (IDU) |
| Evropska afilijacija | Europska pučka stranka |
| Mjesta u Saboru |
44 / 151
|
| Europski parlament |
3 / 12
|
| Website | |
| hdz.hr | |
Hrvatska demokratska zajednica je vodeća stranka desnice u Hrvatskoj, poznata po tome što je pod njenim vodstvom Hrvatska stekla nezavisnost, kao i po tome što je najveći dio perioda dosadašnjeg postojanja nezavisne Hrvatske (1990 - 2000) i (2003 - 2011) bila vladajuća stranka.
Osnovana je godine 1989. od radikalnih hrvatskih nacionalista na čelu s Franjom Tuđmanom, koji su se zalagali za osamostaljenje Hrvatske od tadašnje SFRJ. S takvim programom je godine 1990. pobijedila na prvim demokratskim izborima i preuzela vlast, te je pod njenim vodstvom godine 1991. Hrvatska proglasila nezavisnost koja joj je međunarodno priznata godinu dana kasnije, a suverenitet Hrvatske konačno uspostavljen nakon završetka rata 1995. godine.
U tom periodu je HDZ bila optuživana za desni ekstremizam, kršenje ljudskih prava i autoritarnu vlast, a pogotovo nakon završetka ratnih operacije i za malverzacije u privatizaciji nekadašnje državne/društvene imovine. Te optužbe i frakcijske borbe izazvane bolešću Franje Tuđmana su bitno oslabile stranku, tako da je godine 2000. teško poražena na parlamentarnim i predsjedničkim izborima od strane koalicije lijevog centra na čelu s SDP i HSLS.
Poslije izbora je u stranci došlo do sukoba između tvrdolinijaških nacionalista i umjerenjaka koji su namjeravali HDZ pretvoriti u demokršćansku stranku desnog centra. Potonja frakcija, kojoj je na čelu bio Ivo Sanader, odnijela je prevagu, a godine 2003. dobila najveći broj glasova na parlamentarnim izborima i formirala široku koalicijsku vladu. Četiri godine kasnije je tijesno pobijedila na još jednim izborima, ali je sredinom 2009. godine Sanader iznenada podnio ostavku na mjesto premijera i vođe stranke.
Novi predsjednik HDZa i premijer Hrvatske je postala Jadranka Kosor, a sam HDZ se našao u velikom korupcijskim aferama povezanim s bivšim premijerom, te značajno izgubio na popularnosti zbog sve težih efekata globalne ekonomske krize na životni standard hrvatskih građana. U jesen 2011. neposredno pred nove izbore, objavljeno je kako USKOK vodi istragu protiv HDZ kao pravne osobe te je u okviru nje naložena blokada računa stranke, što - kada su u pitanju vladajuće stranke - predstavlja presedan u historiji post-komunističke Evrope. Na samim izborima HDZ je ostvario drugi najgori rezultat u historiji te su čelnici stranke, na čelu sa Jadrankom Kosor, najavili odlazak u opoziciju. Godine 2012. je na unutarstranačkim izborima je za novog vođu izabran bivši ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko koji je najavio "povratak stranke u devedesete", odnosno političkoj opciji tvrdog nacionalizma.
Članica je Europske pučke stranke.
HDZ ima i stranačku podružnicu u Bosni i Hercegovini, koja djeluje pod nazivom Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Ta se stranka raskolila na HDZ BiH i HDZ BiH 1990.
[uredi - уреди] Predsednici HDZa
- Franjo Tuđman 17.6. 1989. - 10.12. 1999.
- Ivo Sanader 29.4. 2000. - 4.7. 2009.
- Jadranka Kosor 4.7. 2009. - 21.5. 2012.
- Tomislav Karamarko 21.5.] 2012. -
[uredi - уреди] Izvori
- ↑ Magone, José M. (2009), Comparative European Politics: An Introduction, Taylor & Francis, at 476
- ↑ 2.0 2.1 Nordsieck, Wolfram, Croatia. Retrieved on 8. III 2012
- ↑ Bakke, Elisabeth (2010), Central and East European party systems since 1989, Cambridge University Press, at 79–80
- ↑ 4.0 4.1 4.2 Jansen, Thomas & Steven Van Hecke (2011), At Europe's Service: The Origins and Evolution of the European People's Party, Springer, at 79
- ↑ http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/MR296Boduszynski.doc
- ↑ socijalni konzervativizam
