Kukljica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kukljica
Osnovni podaci
Gradonačelnik Gorana Poropat (HDZ)
Županija Zadarska
Stanovništvo
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) 650
Geografija
Koordinate 44°02′N 15°15′E / 44.03°N 15.25°E / 44.03; 15.25
Kukljica na mapi Hrvatske
Kukljica
Kukljica
Kukljica (Hrvatske)


Koordinate: 44° 01′ 48" SGŠ, 15° 15′ 00" IGD
Kukljica je općina u Hrvatskoj, čije jedino naselje također nosi ime Kukljica. Smještena je na otoku Ugljanu i administrativno pripada Zadarskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kod]

Kukljica je malo turističko i ribarsko mjesto, smješteno na krajnjem jugoistoku otoka Ugljana na kojeg se nadovezuje susjedni otok Pašman. Dva otoka na tjesnacu Ždrelac povezuje istoimeni most.
Općini Kukljica osim samoga naselja pripadaju i četiri otočića: Bisage, Golac, Mišnjak i Karantunić. Naselje Kukljica smješteno je na 44° sjeverne geografske širine i 15°15' istočne geografske dužine. Sa sjeverne strane općina Kukljica omeđena je morem Zadarskog kanala koje je dijeli od 5 km zračne linije udaljenog Sukošana (9,5 km od grada Zadra), a na jugu morem Srednjeg kanala koje je dijeli od 5 km udaljenih jugoistočnih obala otoka Iža.
Kukljica, kao i ostatak Ugljana, ima iznimno razvedenu obalu i broji više uvala, koje nose sljedeća imena: Otrić, Kostanj, Gnjojišća, Kukljica, Ždrelašćica, Kunčabok, Vela i Mala Sabuša, Jelenica, Bačina, Maževica i Mala Lamjana.
Zaglav (rt između uvale Gnjojišća i uvale Kukljica) je uzvisina na kojoj se smjestilo i turističko naselje Zelena punta, a valja spomenuti i ostale rtove: rt Glavica, Suhi rt, Karantun i Loparić. Od vrhova izdvajaju se: Straža (152 m), Veli vrh (123 m), Strženjak (109 m) i ostali čija visina ne prelazi 100 m, do najnižeg Žan vrha (13 m), odnosno, među otočićima, na otočiću Karantuniću koji je visok 18 m.
Kukljiški krajolik (ovdje valja napomenuti da je ktetik kukljiški oblik pridjeva kojeg koriste stanovnici tog mjesta, iako bi standardni hrvatski oblik bio kukljički) diči se bujnim raslinjem - gustim borovim šumama, čempresima, makijom, smokvama, vinovom lozom i svakako nezaobilaznim maslinama.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine općina Kukljica imala je 650 stanovnika (od toga 331 muškarac i 319 žena) u jednom naselju - Kukljici.

Uprava[uredi | uredi kod]

Povijest[uredi | uredi kod]

Pogled na kukljišku crkvu

Prvi poznati pisani spomen imena Kukljica je u listini iz 1106. godine koju je objavio Tadija Smičiklas u "Codex diplomaticus", a u kojoj se spominje darovanje maslinika samostanu Sv. Krševana u Zadru.
Značajnije građevine, nažalost oštećene, su kaštel (ljetnikovac) obitelji Nassi iz 1623. godine, te ostaci nepoznate građevine u Ortulanovom dvoru.
Gradnja kamenih kuća, tipične autohtone dalmatinske gradnje, ističe se najviše u Kukljici. Kuće su građene nadovezujući se jedna na drugu tvoreći mali trg gotovo pravilnog kvadrata. Taj trg i skup kuća zove se dvor . Najbolje sačuvani dvori su: Bačin dvor, Benin dvor, Jojin dvor, Lisičin dvor, Lonin dvor i Martinov dvor.
Starohrvatska crkva Sv. Jerolima, u današnjem romaničkom obliku nastala u 13. stoljeću, nalazi se na jugoistočnom dijelu uvale Kostanj. Župna barokna crkva Sv. Pavla sagrađena je na temeljima starije crkve. Vrijedni glagoljski natpisi svjedoče o početku gradnje 1666. (natpis na portalu), i o posvećenju 1674. (natpis u crkvi). Zvonik iz 18. stoljeća visok je 25 metara. U crkvi je pet velikih oltara. Zavjetna barokna crkva Sv. Gospe Snježne iz 17. stoljeća u uvali Zdrelašćica slična je crkvi Sv. Pavla, građenoj u isto vrijeme. Izgrađena je na temeljima starijeg svetišta. Crkva je kao kulturno dobro upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Renesansna, drvena, oltarna pala prenesena je u Muzej sakralne umjetnosti u Zadru, a na oltar je postavljena kopija. Blagdan Sv. Gospe Snježne slavi se svakog 5. kolovoza neprekidno od 1514. godine s velebnom procesijom morem, kipom Majke Božje na brodu i regatom nekoliko stotina raznovrsnih brodova.

Gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Znameniti ljudi[uredi | uredi kod]

Hrvatska pjesnikinja Vesna Parun je junaka iz svog djela za djecu, kapetana Mikija Trasija, navela kao Kukljičanina. Priču za djecu " Đingiskan i Miki Trasi" napisala je dok je ljetovala u Kukljici kod obitelji Martinović, gdje se i vračala par godina, a inspiraciju je dobila po mačku lokalnog ribara s kojim je mačak išao svaki put u lov na ribe. Takodjer je 1974 g. napisala dječju prozu " Karneval u Kukljici".

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kod]

Obrazovanje[uredi | uredi kod]

Kultura[uredi | uredi kod]

Sport[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Gradovi i općine Zadarske županije
Gradovi

Benkovac | Biograd na Moru | Nin | Obrovac | Pag | Zadar


Općine


Bibinje | Galovac | Gračac | Jasenice | Kali | Kolan | Kukljica | Lišane Ostrovičke | Novigrad | Pakoštane | Pašman | Polača | Poličnik | Posedarje | Povljana | Preko | Privlaka | Ražanac | Sali | Stankovci | Starigrad | Sukošan | Sveti Filip i Jakov | Škabrnja | Tkon | Vir | Vrsi | Zemunik Donji

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj